Početkom rujna ove godine pobjednici kviza „Pametna pitanja za pametne glave“ HKR-a bili su sudionici nagradnog putovanja u Rim. Tamo su hodočastili zajedno s pobjednicima Vjeronaučne olimpijade, Državnog natjecanja iz Vjeronauka.
Bila je to ekipa OŠ Milana Langa iz Bregane koju su činili Leon Smolej i Nikola Žganjer, predvođeni njihovom vjeroučiteljicom Ksenijom Vilić, dok je Fran Dekalić nažalost odustao od hodočašća. Putovanje je realizirano pod pokroviteljstvom Hrvatske biskupske konferencije, u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda i u suradnji s turističko-hodočasničkom agencijom „Kraljica mira“.
Imala sam čast i bila mi je velika radost biti s mojim pametnim glavicama na ovom prelijepom hodočašću. Odmah po dolasku u Rim uputili smo se prema Vatikanu u razgledavanje bazilike sv. Petra.
Prije uspinjanja na kupolu, dok smo razgledavali baziliku, pala je jaka kiša, pravi neočekivani ljetni pljusak. Unatoč kiši papini gardisti stajali su nepomično.
Dok je vani kišilo zadržali smo se u bazilici i, uz molitvu, napravili i pokoju fotografiju. Pažnju hodočasnika privlači Michelangelova Pieta, ikonografski motiv sa sjedećim likom Majke Božje koja u krilu drži mrtvo Isusovo tijelo nakon skidanja s križa.
Pljusak koji se uz grmljavinu spustio nad centar Vatikana urodio je velikom vlagom i sparinom pa je i uspon na kupolu bio zahtjevan, posebno za starije hodočasnike. Dok smo se odmarali, uspinjući se prema vrhu, nastala je još jedna fotografija unutrašnjosti bazilike.
Popeli smo se na kupolu s koje nam je veličanstveni pogled na čitav Vatikan i grad Rim bio nagrada za sve teškoće uspona.
Tijekom hodočašća posjetili smo baziliku Svete Marije Velike koja je najstarija marijanska crkva na Zapadu. Jedna je od četiri velike ili papinske bazilike koje su nekad označavale, zajedno s bazilikom sv. Lovre izvan zidina „pet patrijarhijskih bazilika Rima” povezanih s pet drevnih patrijarhijskih sjedišta kršćanstva (Pentarhija: Rim, Carigrad, Jeruzalem, Antiohija i Aleksandrija). Ostale tri velike ili papinske bazilike su: bazilika sv. Petra, bazilika Presvetog Spasitelja, sv. Ivana Krstitelja i sv. Ivana Evanđelista i bazilika svetoga Pavla izvan zidina.
Prema legendi iz 13. stoljeća, u noći 3. kolovoza 352. godine Gospa se ukazala tadašnjem papi Liberiju i rimskome patriciju Ivanu. U tom ukazanju rekla im je da njoj u čast izgrade crkvu na mjestu koje će biti obilježeno snijegom. Snijeg je pao 5. kolovoza na Eskvilinu, jednom od sedam rimskih brežuljaka. Papa Liberije osobno je odredio granice buduće bazilike.
Građena je u stilu starokršćanskih bazilika s monumentalnim stupovljem te velebnim mozaicima.
U kripti ove bazilike naš je blaženi kardinal Alojzije Stepinac slavio mladu misu.
Crkva se zove i „Sancta Maria ad praesepe“ – Gospa od jaslica, jer je u njoj već koncem 4. stoljeća načinjena špilja, nalik na onu u Betlehemu gdje se rodio Isus. U toj je kapelici sv. Ignacije Loyolski na sam Božić služio svoju prvu misu.
Posjetili smo i lateransku baziliku Presvetog Spasitelja, rimsku katedralu.
Bazilika u Lateranu udaljena je oko kilometar od rimskog Koloseja i šest kilometara od bazilike sv. Petra.
Ta je bazilika službeno sjedište pape, rimskog biskupa, te time i njegova katedrala.
U kapeli sv. Venancija, u blizini lateranske bazilike, čuvaju se ostaci solinskih mučenika uključujući i kosti sv. Duje, zaštitnika grada Splita. U toj kapeli imali smo priliku čuti o hrvatskoj povijesti i povezanosti Hrvata s Rimom, koja dokazuje staru povijest hrvatskoga naroda. Papa Ivan VIII. napisao je 7. kolovoza 879. pismo knezu Branimiru u kojem je priznao njegovu državu, a njega nazvao vladarom Hrvatske.
U blizini smo se uspeli na koljenima svetim stubama kojima su Isusa doveli pred Pilata. Nekima od hodočasnika ovo je bio najganutljiviji dio hodočašća.
Razgledali smo crkvu Svetoga Križa u kojoj se nalaze relikvije Kristova križa, kao i jedno od rijetkih kopija Torinskog platna.
Prostor na kojem se nalazi crkva prethodno je zauzimala carska zgrada, rezidencija svete Jelene, majke cara Konstantina. Sam je car sredinom 4. stoljeća dao sagraditi crkvu u atriju zgrade da bi se u njoj čuvale relikvije Muke Gospodnje, koje je njegova majka Jelena čudesno pronašla na Kalvariji.
Razgledali smo Panteon, koji je prvotno bio poganski hram a potom postao prva crkva mučenika na svijetu.
Jedini je u cijelosti do danas sačuvani spomenik antičkoga Rima, kružnog je tlocrta. U unutrašnjosti dominira kupolni prostor s kasetiranim stropom. Godine 609. posvećen je kao kršćanska crkva Svete Marije od Mučenika, a u njoj su pokopani Rafael, neki talijanski kraljevi i članovi njihovih obitelji.
U crkvi sv. Ignacija pokopan je Bartol Kašić, svećenik, hrvatski pisac i jezikoslovac.
Ostali smo zadivljeni ljepotom bazilike sv. Pavla izvan zidina.
Bazilika sv. Pavla izvan zidina izgrađena je nad grobom sv. Pavla, koji je mučenički umro u Rimu 67. godine.
U bazilici sv. Pavla nalaze se slike svih papa, njih 266 do sada. Nekoliko kružića još je prazno, a u njima će jednog dana biti slike Franjinih nasljednika na papinskoj stolici.
Sv. Pavao mučen je na drugom mjestu. Ondje se danas nalazi još jedna crkva, bazilika sv. Pavla u samostanu Tri fontane gdje su, prema predaji, tri izvora vode izvirala iz zemlje na tri mjesta na kojima je glava svetog Pavla odskočila kad mu je bila odrubljena.
Pomolili smo se na grobu sv. Pavla.
Prošetali smo uz Fontanu di Trevi i Španjolskim trgom.
Sudjelovali smo u euharistiji u Hrvatskom zavodu svetog Jeronima.
Posjetiti smo Kalistove katakombe.
Doznali smo da se kršćani nisu skrivali u katakombama već su ovdje dolazili na molitvu jer rimska noga po zakonu nije smjela kročiti na groblje, a katakombe su bile groblja. Potresno je bilo slušati o tisućama kršćana koje si ovdje pokopani, mnogi nakon što su ubijeni kao mučenici za Isusa.
Fotografirali smo se ispred veličanstvenog Koloseja u kojem su ubijene tisuće kršćana.
Svake godine na Veliki petak Papa ondje predvodi križni put.
Prošetali smo prema Rimskom forumu.
Nekad je Rimski forum (Forum romanum) bio glavni rimski trg.
Na njemu su se nalazile trgovine, mnogobrojni hramovi, trijumfalni lukovi, bazilike, vijećnica za sjednice senata koju je sagradio Cezar.
Veći dio zgrada bio je izgrađen u carsko doba.
U crkvi sv. Petra u okovima (tal. San Pietro in Vincoli), blizu Michelangelove skulpture Mojsija koja nas je ostavila bez daha, vidjeli smo grob našeg Julija Klovića, posljednjeg velikog predstavnika minijature u europskoj umjetnosti.
U ovoj crkvi nalaze se relikvije okova kojima je Sveti Petar bio okovan u Jeruzalemu. Okovi se čuvaju u relikvijaru ispod glavnog oltara bazilike.
Michelangelova skulptura Mojsija dio je groba pape Julija II.
Iako je skulptura trebala biti jedan od 47 samostojećih kipova predviđenih za grobnicu, Mojsije je ostao središnji kip uz grob pape Julija II.
U crkvi sv. Marije iznad Minerve prisjetili smo se na njezinom grobu posljednje bosanske kraljice Katarine Kotromanić Kosače koja je preminula u izbjeglištvu u Rimu.
Bili smo na izletu u Montecassinu.
Ondje se nalaze grobovi sv. Benedikta utemeljitelja reda benediktinaca i zaštitnika Europe i njegove sestre Skolastike.
Na povratku iz Rima svratili smo u Asiz – grad sv. Franje, razgledali crkvu sv. Klare i pomolili se na grobu bl. Karla Acutisa.
Evo što su naše pametne glavice, vjeroučenici OŠ Milana Langa iz Bregane, pobjednici našeg kviza Pametna pitanja za pametne glave, rekli o ovom nagradnom hodočašću.
‘S ovog ću hodočašća ponijeti sjećanje na svoj prvi posjet gradu Rimu i Vatikanu, crkvu sv. Petra i obilazak kupole, gdje god sam pogledao, lijevo ili desno, na svakom je koraku bila neka znamenitost, a pamtit ću i posjet Asizu. Posebnost ovog hodočašća bila mi je u tome jer sam upoznao dobre ljude koji se vole družiti.’
Vjeroučiteljica pametnih glavica iz Bregane Ksenija Vilić s ovog je hodočašća prvenstveno ponijela zajedništvo svih hodočasnika jer djeca su ostvarila prekrasna prijateljstva.
Voditeljica puta u ime Hrvatske biskupske konferencije Anita Vranić otkrila je kako će pobjednici novog, ovogodišnjeg natjecanja, također putovati na nagradno hodočašće u Rim u rujnu 2025. godine. Zato nemojte oklijevati nego prijavite svoju tročlanu ekipu učenika šestog razreda za natjecanje jer u njemu sudjeluju samo 24 ekipe. Možete prijaviti ekipu na adresu e-pošte: djeca@hkm.hr ili na telefon 01/ 5635 100.
Na kraju, preostaje mi zahvaliti Bogu na svemu, a zatim našim biskupima za ovaj prelijepi dar hodočašća kojim su darivali naše natjecatelje.