U Katekizmu Katoličke Crkve stoji da je oprost usko povezan sa sakramentom pokore. Oprost u nauku Crkve predstavlja „otpuštenje pred Bogom vremenite kazne za grijehe kojih je krivica već izbrisana; to otpuštenje vjernik, pravo raspoložen i uz određene uvjete, dobiva posredovanjem Crkve koja, kao poslužiteljica otkupljenja, svojom vlašću dijeli i primjenjuje blago zasluga Krista i svetaca“.

Veliki četvrtak

1. Ako tijekom svečane pohrane Presvetog Sakramenta (obično na bočnom oltaru), nakon mise Večernje Gospodnje, pobožno recitirate ili pjevate euharistijski hvalospjev „Tantum ergo“ (Divnoj, dakle tajni ovoj).

2. Ako se klanjate Presvetom oltarskom Sakramentu pola sata.

Veliki petak

1. Ako tijekom obreda Velikog petka pobožno sudjelujete u klanjanju križu.

2. Ako obavite pobožnost križnoga puta ili se pobožno pridružite dok ga moli Sveti Otac, prateći ga putem televizije ili radija.

Velika subota

1. Ako dvije ili više osoba mole svetu krunicu.

2. Ako prisustvujete noćnom slavlju Vazmenog bdijenja i obnovite svoja krsna obećanja, što je dio liturgije Vazmenog bdijenja.

Uvjeti za zadobivanje potpunog oprosta

Kao što je redovito slučaj, da bi se zadobio potpuni oprost, nužno je u tom trenutku, osim da nema nikakve privrženosti bilo kojemu, pa i lakomu grijehu, ispuniti i tri uvjeta: biti ispovjeđen, primiti euharistijsku pričest i izmoliti molitvu na nakanu Svetoga Oca.