Svečanost Dana Majke Terezije protekle je subote u dvorani Vijenac na zagrebačkom Kaptolu okupila zajednicu albanskih katolika u Hrvatskoj. Ta se svečanost pokazala kao dobar povod da se u posljednjoj emisiji iz ciklusa o rubrikama u Glasu Koncila kaže ponešto i o svetici iz Kalkute.
Gotovo da ne postoje oni koji se ne bi složili sa stavom da je sv. Majka Terezija svojim neumornim služenjem među siromasima i umirućima bila hodajući Caritas, utjelovljenje onoga što sustavno promiču toliki dokumenti iz domene socijalnoga nauka Crkve. A kao takva, svetica iz Kalkute u više je navarata „šetala“ i na stranicama Glasa Koncila.
Buduća svetica i Nobelovka Majka Terezija iz Zagreba je davne 1929. poletjela za Indiju. A na hrvatsko tlo vratila se 1978. kada je na inicijativu Glasa Koncila i Malog koncila posjetila nekolicinu gradova.
Posjet misionara Majke Terezije i o. Ante Gabrića našoj domovini organiziran je u povodu programa „Zagrebačke korizme 78“, pučkih misija u više zagrebačkih župa održavanih u korizmeno-uskrsno vrijeme. U sklopu njezinog jedanaestodnevnog boravka posjetili su nekoliko zagrebačkih župa, Metković, Mostar, Sarajevo, Rijeku, Karlovac, Split…
Izvještaj u Glasu Koncila o tako važnom događaju za Crkvu u Hrvatskoj započeo je riječima upute glavnog urednika Živka Kustića autoru izvještaja, Luki Depolu: „Sad sve ovo napišite. Načinite dobre slike! Treba napisati tako da svaki naš čitatelj, osobito oni koji prvi put čitaju, dobije točnu i jezgrovitu sliku – tko je Majka Terezija, tko je o. Ante. Gdje rade, što rade, kako rade… Potom opišite njihove susrete u domovini i izvadite kratke, zanimljive citate njihovih govora, razgovora s vjernicima, svećenicima, redovnicima… Nakraju sve možete ‘začiniti’“.
Tekst novinara Luke Depola protegnuo se na čak sedam stranica, a u tekstu su zapisani brojni susreti i zgode: od toga kako je Majka Terezija iz torbe izvadila dio svoje večere i podijelila je sa staricom u Petrinjskoj ulici do susreta s njezinim sunarodnjacima Albancima u bazilici Srca Isusova.
Tijekom tog boravka Majka Terezija se u Nadbiskupskom domu u Rijeci susrela sa članicom uredništva Glasa Koncila, Smiljanom Rendić – prvom novinarkom koja je u našim novinama o njoj pisala. Rendić je redovnicu iz Kalkute predstavila u rubrici „Ljudi naših dana“ kao „jednu od najuzbudljivijih manifestacija milosrđa u svijetu“.
Nakon pedeset indijskih godina sv. Majke Terezije mnoge su se djevojke u Hrvatskoj i ondašnjoj Jugoslaviji zainteresirale za njezinu kongregaciju. I već sljedeće godine, 1979., Majka Terezija ponovno je bila ugošćena u Zagrebu na otvaranju njihove 143. kuće u svijetu u Branjugovoj ulici, u sjeni tornjeva zagrebačke katedrale. Bila je to jedna od najmanjih kuća na svijetu, ali i prva kuća njihove kongregacije u jednoj od socijalističkih zemalja Europe.
U toj je prigodi dala intervju Glasu Koncila iz kojeg se može iščitati dubina njezinih misli, a posebno oduševljavaju i brojke o kojima je govorila: svakog se dana u Kalkuti priprema 20000 obroka suhe hrane, godišnje kroz njihove ambulante prolazi oko dva i pol milijuna bolesnika. Sestre misionarke ljubavi spasile su 28 832 djece od ubojstva u majčinoj utrobi.
No o svim tim temama u Glasu Koncila pisalo se bez senzacije, Majka Terezija je predstavljana onakvom kakva uistinu jesu – jednostavna, malena svjedokinja vjere i ljubavi u Isusa Krista.Glas Koncila umnogome je pridonio širenju i upoznavanju s radom i životom sv. Majke Terezije.
A poveznicu s našim ranijim emisijama u kojima smo govorili o don Luki Depolu i rubrici „Braća naša zaboravljena“ čini „indijska pustolovina“ Glasa Koncila koja se dogodila 1977., godinu prije nego je sv. Majka Terezija pohodila Zagreb. Naime, Luka Depolo je zajedno s Mijom Gabrićem i fotografom Zvonimirom Atletićem dobio zadatak da napravi priču o toj neobičnoj redovnci. Nekoliko je tjedana koncilski trio živio s Majkom Terezijom i bilježio njezin rad i život.
U Glasu Koncila se o Majci Tereziji dosta pisalo kada je osvojila Nobelovu nagradu za mir, za njezina posjeta Zagrebu i Mariji Bistrici g. 1986, ali i kada se na prvu obljetnicu smrti o. Ante Gabrića g. 1989. ekipa Glasa Koncila uputila u Bengaliju te se ponovno susrela s Majkom Terezijom. Svjedočanstva Majke Terezije prikupljena su i u knjige: knjiga „Snaga kruha“ Luke Depola doživjela je više izdanja, a neposredno nakon smrti Majke Terezije objavljena je knjiga istog autora „Tako je govorila Majka Terezija: Bog te ljubi“ u kojoj su sakupljeni članci iz Glasa Koncila objavljivani u razdoblju od g. 1976. do 1997.
Rijetku počast danas nose stanovnici Zagreba. Naime, upravo je sv. Majka Terezija njihova počasna sugrađanka! Počasna građanka Zagreba Majka Terezija postala je 1990. godine na temelju prijedloga koji je u ondašnjoj zagrebačkoj gradskoj skupštini prihvaćen bez protivljenja.
Marino Erceg novinar je Glasa Koncila. Uz redovite vijesti iz Crkve u Hrvatskoj i svijetu, osobito se kao novinar bavi povijesnim temama. Objavio je i nekoliko radova povijesne tematike, a fokus njegovih istraživanja je na povijesti Katoličke Crkve u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća. Doktorand je na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.