Djelovanje u vidu suzbijanja lažnih vijesti suočava nas s nelakom zadaćom, a to je zahtjev temeljitog razlučivanja. Trebali bi postati osposobljeni za za kritičko promatranje i razlučivanje lažnih vijesti. Papa lažne vijesti promatra u širem, teološkom kontekstu te uspoređuje strategiju lažnih vijesti sa strategijom "lukave zmije“ iz Knjige Postanka koja je – kako kaže papa – bila tvorcem prve "fake news" što je dovelo do tragičnih posljedica.
Već više od pet desetljeća rimski biskupi, u prigodi Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija objavljuje prigodne poruke uz kojima progovaraju o raznim aktualnim izazovima s kojima su susreće današnji čovjek, obitelj, Crkva i narod u svakodnevnom suživotu s medijima. Analiza tih poruka može poslužiti kao veoma vrijedno sredstvo za razumijevanje načina na koji pape i Crkva, gotovo od Drugoga vatikanskoga sabora pa do danas gleda na svijet medija, što prepoznaju kao posebno aktualno i izazovno odnosno čemu treba posvetiti posebnu pozornost.
Tako je papa Franjo 2018. godine, u prigodi proslave spomenutoga Dana, progovorio upravo o problematici fake newsa. Treba odmah reći da to nije bila jedina prigoda kada je govorio o toj temi, ali je to zasigurno tekst u kojem toj tematici pristupa na sustavan način. Stoga taj tekst zavrjeđuje posebni osvrt. Već u prvim retcima toga teksta papa otkriva da odabirom te teme želi „dati doprinos zajedničkom nastojanju oko sprječavanja širenja lažnih vijesti i ponovnom otkrivanju dostojanstva novinarskog zanimanja i osobne odgovornosti novinara u priopćivanju istine“. Njihovu učinkovitost papa vidi u sposobnosti oponašanja stvarnih vijesti te činjenici da lažne vijesti izgledaju uvjerljive. One su zavodljive i privlače pažnju publike. Kao posebne karakteristike lažnih vijesti papa spominje: brzina širenja i radijus djelovanja koje se ne ograničava samo na racionalnu dimenziju već se u njima snažni naglasak stavlja na emocije. Tragedija dezinformiranja je u tome da se diskreditira drugoga jer ga se predstavlja kao neprijatelja, ponekad ga se demonizira što u konačnim može imati za posljedicu i raspirivanje sukoba.
Polazeći od činjenice njihove raširenosti i djelotvornosti, papa kaže da se nitko ne može smatrati oslobođenim dužnosti suprotstavljanja takvim vijestima, odnosno lažima. U tom su vidu hvalevrijedni mnogi obrazovni programi koji imaju za cilj pomoći osobama da ne budu nesvjesni širitelji dezinformacija već obratno – protagonisti razotkrivanja laži. Isto tako papa smatra veoma vrijednim i one institucionalne i zakonske inicijative koje su usmjerene na razvijanje propisa/zakona za suzbijanje toga fenomena.
Djelovanje u vidu suzbijanja lažnih vijesti suočava nas s nelakom zadaćom, a to je zahtjev temeljitog razlučivanja. Trebali bi postati osposobljeni za za kritičko promatranje i razlučivanje lažnih vijesti. Papa lažne vijesti promatra u širem, teološkom kontekstu te uspoređuje strategiju lažnih vijesti sa strategijom „lukave zmije“ iz Knjige Postanka koja je – kako kaže papa – bila tvorcem prve “fake news” što je dovelo do tragičnih posljedica.
Papa se posebno obraća novinarima te im – u vidu djelovanja protiv širenja fake newsa – preporuča dva temeljna načina: oslobađanje od laži odnosno lažnih vijesti te traženje uspostave autentičnoga dijaloga na svim razinama. Svakodnevno izloženi najraličitijih vijestima i suočeni s posebno zamamom za senzacionalnim vijestima, pozvani su da u središtu njihova djelovanja uvijek ostane osoba. Trebali bi imati u vidu da njihovo djelovanje nije samo jednostavno informiranje već informirati znači druge oblikovati odnosno biti u doticaju s ljudskim životima.
Drugi je papin poziv u toj poruci usmjeren prema oblikovanju „novinarstva mira“. Treba promovirati, kako kaže papa, novinarstvo koje su stvorili ljudi za ljude, koje je u službi svih ljudi, posebno onih – a oni čine većinu u našem svijetu – koji nemaju glasa; na novinarstvo koje je manje usredotočeno na izvanredne vijesti, koje je zaokupljeno traženjem stvarnih uzroka sukobâ, kako bi potaknulo dublje razumijevanje i pridonijelo njihovu rješavanju pokretanjem blagotvornih procesa; na novinarstvo koje se stalno zalaže za to da upućuje prema rješenjima koja predstavljaju alternativu eskalaciji vike i verbalnog nasilja.
Te su papine riječi ujedno i poziv na preispitivanje naravi i smisla novinarske profesije za koju papa kaže da „u današnjem svijetu njihov posao nije samo zanat, već pravo i istinsko poslanje“.
Papa Franjo u dezinformaciji – uz klevetu, blaćenje i sklonost skandalu – vidi jedan od najvećih grijeha današnjega novinarstva kako je to istaknuo za vrijeme audijencije u Vatikanu u sklopu dodjele novinarskih nagrada kojoj su prisustvovali talijanski novinari. Štetno djelovanje prepoznaje u utjecaju koji žane vijesti i općenito dezinformiranje ima na područje javnoga mnijenja te i tom prigodom ukazuje na aktualnost „novinarstva mira“. Zanimljivo da je je papa o problemu lažnih vijesti govorio i kada je sasvim konkretno osuđivao ideološke dezinformacije o cjepivima rekavši kako „biti točno informiran, dobiti pomoć u razumijevanju situacije na temelju znanstvenih podataka, a ne lažnih vijesti, ljudsko je pravo“.
Koji je najradikalni način protiv „virusa laži”, kako papa Franjo nazive fake news. To je čišćenje istinom. Važno je pritom istaknuti da papa da širi perspektivu gledanja na istinu. Ona nije samo stav ili mišljenje o stvarima koje se definira kao istinite ili lažne. Istina ima veze sa čitavim našim životom. A put kako bi naše riječi i djela bili istiniti ostvaruje se oslobođenjem od laži i traženjem odnosa. Zato, prepoznavanje istine u konačnici pretpostavlja razlučivanje svega onoga što potiče zajedništvo i promiče dobrotu od onoga što teži izoliranju, razdvajanju i suprotstavljanju. Istina proistječe iz slobodnog odnosa među osobama, iz međusobnog slušanja. Istinitu izjavu možemo prepoznati po njezinim plodovima: potiče li svađu, raspiruje li podjele, širi li rezignaciju, ili, pak, promiče informirano i zrelo promišljanje koje vodi prema konstruktivnom dijalogu i plodonosnim rezultatima.
***
Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.