Tijekom ovotjedne opće audijencije papa Franjo nastavlja svoju seriju kateheza o ljudima koji su utjelovili apostolsku revnost, razmišljajući o suzaštitnicima Europe, bizantskim misionarima i braći, svetom Ćirilu i Metodu, zapamćenim kao 'slavenskim apostolima'.
Ostavština ove dvojice svete braće, Ćirila i Metoda, može potaknuti obnovljenu predanost miru, obraćenje srca i bratstvo, donosi Vatican News.
Papa Franjo je to naglasio tijekom svoje opće audijencije u srijedu dok je hvalio dvojicu braće i suzaštitnika Europe, koji se štuju kao “apostoli Slavena” zbog njihova izvanrednog misionarskog rada među narodima Moravske.
Sveti je Otac nastavio niz svojih kateheza o likovima koji zaista utjelovljuju apostolski žar.
Istaknuo je kako su se dvojica braće odrekla aristokratskog života kako bi prigrlili redovnički život.
Naviještanje Riječi Božje
Papa Franjo podsjetio je na njihovo veliko djelo, nakon proučavanja kulture lokalnog stanovništva, naviještanja i inkulturacije Riječi Božje među slavenskim narodima, spomenuvši Ćirilov rad na razvoju ćirilice, što je omogućilo propovijedanje Božje riječi i služenje liturgije na narodnom jeziku.
Ljudi stoga više nisu osjećali da im je kršćanska vjera strana, rekao je Papa, “već se sada govori njihovim materinjim jezikom”.
Ćiril se trudio da ljudi razumiju vjeru na svom materinjem jeziku, istaknuo je Papa.
Ćiril se trudio da ljudi razumiju vjeru na svom materinjem jeziku, istaknuo je Papa.
Nailazeći na protivljenje, podsjetio je Sveti Otac, bizantski kršćanski teolozi i misionari otputovali su u Rim, gdje su dobili potporu Pape.
“Ova dvojica se nisu bojali. Bili su hrabri!”, rekao je Papa.
Ova dvojica se nisu bojali. Bili su hrabri!
Ćiril je umro u Rimu, dok se Metod, koji je zaređen za biskupa, vratio da nastavi djelo evangelizacije u slavenskim zemljama, gdje je i umro mučeničkom smrću. “Morao je mnogo trpjeti”, rekao je Papa.
Suzaštitnici Europe, čiji su zagovori danas potrebni
Godine 1980. sveti papa Ivan Pavao II. proglasio je sv. Ćirila i Metoda suzaštitnicima Europe, uz svetog Benedikta Nursijskog, podsjetio je Papa, kako bi odao priznanje obilnoj žetvi kršćanske vjere i kulture čije su sjeme oni posijali.
Papa Franjo zaključio je molitvom da “molitve ove dvojice velikih svetaca potaknu današnje europske narode na obnovljeno zalaganje za pomirenje, jedinstvo i mir”, koji su “darovi Duha Svetoga za obraćenje srdaca i izgradnju kulture autentične pravde i bratstva.”