Mjesec hrvatske knjige, tradicionalna i najveća manifestacija u Hrvatskoj posvećena knjizi, knjižarstvu i knjižničarstvu obilježava se još od 1995. Od 15. listopada do 15. studenoga u mnogim hrvatskim knjižnicama održavaju se brojni programi – izložbe, susreti s piscima, predavanja i radionice, a kojima je cilj približiti knjigu čitatelju.

Književnost nema granica

Tu manifestaciju nekada je organizirala Nacionalna i sveučilišna knjižnica, a sada ju organiziraju Knjižnice Grada Zagreba u suradnji s Ministarstvom kulture i medija.

“U zadnjih nekoliko godina, možda i desetljeća, uključene su sve knjižnice u Hrvatskoj pa ove godine imamo oko dvije tisuće programa. Svrha je takve manifestacije pojačati ono što knjižničari inače rade, a to je približiti knjigu i pisanu riječ širokoj publici, kako sadašnjoj tako i budućoj”, istaknula je Varenica.

Manifestacija je počela u knjižnicama, a sada se održava i po umirovljeničkim domovima, vrtićima, školama, centrima za kulturu…

Ne možemo zamisliti svijet bez prevođenja, od sv. Jeronima naovamo,  bio bi jako siromašno mjesto.

Tih mjesec dana, istaknula je Varenica, sve javne i kulturne ustanove žive za knjigu, potiču čitanje, približavaju je širokoj publici te skreću pozornost na važnost čitanja.

Prevoditelji su nam silno važni

Ovogodišnja je tema Mjeseca hrvatske knjige književno prevođenje i prevoditelji uz moto: “Književnost bez granica. Neka vam riječ ne bude strana(c)”.

“Ne možemo uopće zamisliti kako bi naša kultura, kako bi svjetska književnost izgledala da nema prevoditelja. Ne možemo zamisliti svijet bez prevođenja, od sv. Jeronima naovamo, bio bi jako siromašno mjesto”, ustvrdila je Varenica.

Lijepo je da su prevoditelji ove godine u središtu pozornosti, dodala je. U zadnje vrijeme, izdavači njihova imena stavljaju na naslovnice. Prije toga, njihova imena obično su stajala u impresumu.

Rezultati pokazuju da je ova godina najgora, 40 posto naših sugrađana u 2023. pročitalo je samo jednu knjigu.

“Prevoditelji su silno važni jer osim što poznaju strani jezik, zapravo su sustvaratelji književnog djela. Ne možete djelo s norveškog, talijanskog ili španjolskog prevesti samo tako da prevodite riječ po riječ. Morate se uživjeti u duh toga jezika, kulture i teme o kojoj pišete”, kazala je urednica Redakcije za kulturu HKR-a i naglasila kako možemo biti zaista ponosni jer u Hrvatskoj postoje brojni vrhunski prevoditelji.

Što se čitanosti odnosno načitanost Hrvata tiče, čini se, rekla je Varenica, da nam je knjizi “nekako smrklo davno”.

Knjige slabo kupujemo, žene su ‘jači’ čitači

Istraživanje Knjižnog bloka i Zajednice nakladnika i knjižara o tome koliko Hrvati čitaju objavljeno u sklopu 12. Noći knjige u travnju ove godine ne donosi dobre brojke.

Ljudi knjige kupuju vrlo malo. Što se čitača tiče, više čitaju žene i visokoobrazovani. Muškarci gotovo i da ne čitaju.

“Rezultati pokazuju da je ova godina najgora, 40 posto naših sugrađana u 2023. pročitalo je samo jednu knjigu”, rekla je Varenica. Trend pada čitanosti, kažu stručnjaci, nastavlja se već četvrtu godinu zaredom.

“Ljudi knjige kupuju vrlo malo. Što se čitača tiče, više čitaju žene i visokoobrazovani. Muškarci gotovo i da ne čitaju. Stariji ljudi dobivaju knjige na dar, a najviše čitaju stanovnici Primorsko-goranske županije”, pojasnila je Varenica.

Naša djeca bolje su napisala maturu iz engleskog jezika, negoli iz hrvatskog.

Ni među mladima situacija nije posve ohrabrujuća. Varenica, inače profesorica hrvatskoga jezika i fonetičarka, komentirala je i koliko učenici poznaju hrvatski jezik.

Trudimo se njegovati vlastiti jezik

“Majka sam troje djece, predškolca, četvrtašicu i osmaša. Često mi njihovi prijatelji dolaze na instrukcije. Hrvatski jezik iz nekog nepoznatog razloga im nije drag. Ne vole učiti gramatiku. Imamo prve rezultate nacionalnih ispita koje su pisali prošlogodišnji osmaši i oni su upalili alarm o kojemu se u javnosti jako malo govori. Naša djeca bolje su napisala maturu iz engleskog jezika negoli iz hrvatskog”, naglasila je.

Na HKR-u, imamo emisiju ‘Učimo hrvatski’ o kratkim jezičnim savjetima koja se emitira već 18 godina.

Nacionalni mediji važna su sastavnica promocije jezične kulture u javnosti i upravo zbog toga Hrvatski katolički radio nastoji njegovati ljepotu hrvatskog standardnog jezika.

“Zaista se trudimo. Mislim da su naši novinari i spikeri dosta dobri. Mjesta za napredak ima uvijek, ali ako gledamo objektivno, što se naših novinara tiče, nema većih problema. Na HKR-u, uz druge kulturne i informativne sadržaje, imamo emisiju ‘Učimo hrvatski’ o kratkim jezičnim savjetima koja se emitira već 18 godina”, rekla je Varenica.

Našim se slušateljima duhovna literatura sviđa. Aktivno pratimo sve katoličke izdavače.

Osim toga, u okviru sustava Prijatelja HKR-a, Hrvatski katolički radio redovito slušatelje daruje knjigama duhovnog sadržaja. Varenica je komentirala s kojim nakladničkim kućama surađuju te kolika je ‘navala’ za duhovnim štivom.

“Posljednjih godina Verbum je naš prijatelj-darivatelj odnosno sponzor. Svako jutro kada našim Prijateljima čestitamo rođendan, podijelimo dvije knjige – jednu za slušatelja koji se javio u eter i jednu za slušatelja koji taj dan slavi rođendan. Našim se slušateljima duhovna literatura sviđa. Aktivno pratimo sve katoličke izdavače i trudimo se da ono što su oni objavili bude vijest”, zaključila je Varenica.