Glas Koncila nastao je kao bilten "Glas s koncila" iz želje za tjednim izvještavanjem o događanjima na Drugom vatikanskom koncilu. Proživio je brojne izazove, pokušaje ušutkivanja i progone, te u šezdeset godina ostavio snažan trag u crkvenoj i društvenoj stvarnosti. O Glasu Koncila govorili su glavni urednik Branimir Stanić, doc. dr. sc. Anto Mikić, s Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta i dr. sc. Marina Katinić Pleić, novinarka Glasa Koncila. Urednica emisije bila je Diana Tikvić.
Ističući izazove s kojima se Glas Koncila suočavao, odnosno činjenicu kako je bio pod velikom represijom, Branimir Stanić, glavni urednik objasnio je kako su se glavni urednici utjecali zagovoru sv. Male Terezije. Tim više, htio je objasniti slušateljima kako je došlo do posipanja laticama ruža u Mariji Bistrici povodom 25. obljetnice beatifikacije bl. Alojzija Stepinca.
Percepcije Glasa Koncila
O tome koliko Mala Terezija “prati” Glas Koncila istaknuo je: “Živko Kustić, jedan od glavnih urednika se još kao bogoslov utjecao Maloj Tereziji. Nije mogao biti pripušten u klerički status. Utjecao se sv. Maloj Tereziji i na njezin blagdan je došlo dopuštenje. Mala Terezija prati Glas Koncila i prije od 1963.”
“Kada smo razmišljali o kiši ruža, tražili smo suradnike koji bi to mogli izvesti. Cilj nije bio napraviti spektakl, već izvršiti zavjetni čin. I mi u Glasu Koncila, svjesni naših izazova, htjeli smo izvršiti zavjet.”
Živko Kustić, jedan od glavnih urednika se još kao bogoslov utjecao Maloj Tereziji. Nije mogao biti pripušten u klerički status. Utjecao se sv. Maloj Tereziji i na njezin blagdan je došlo dopuštenje. Mala Terezija prati Glas Koncila i prije od 1963.
O tome kako čitatelji percipiraju Glas Koncila danas, prof. Mikić je istaknuo: “Prilično smo zanemarili ovu veliku baštinu koju imamo.”
Objašnjavajući jedan od problema s kojima se Glas Koncila u svome nastajanju suočavao, rekao je: “60-ih godina prošlog stoljeća imao je nezamislivo plodonosnu djelatnost. Nakon nekoliko godina mirnog suživota, i poslije Hrvatskog proljeća situacija se radikalno promijenila.”
Kada smo razmišljali o kiši ruža, tražili smo suradnike koji bi to mogli izvesti. Cilj nije bio napraviti spektakl, već izvršiti zavjetni čin. I mi u Glasu Koncila, svjesni naših izazova, htjeli smo izvršiti zavjet.
Govoreći o čitanosti među mladima, novinarka Glasa Koncila dr. sc. Katinić Pleić pojasnila je: “Danas je nezamislivo natjerati mlade da čitaju. Ako i čitaju, čitaju vijesti na portalima. Kada im se nešto bolje ponudi, oni to veselo i objeručke prihvate. Kao što se prenosi vjera, tako se prenose i čitateljske navike. Mlade treba poticati i obvezivati na tekstove.
60-ih godina prošlog stoljeća imao je nezamislivo plodonosnu djelatnost. Nakon nekoliko godina mirnog suživota, i poslije Hrvatskog proljeća situacija se radikalno promijenila.
Počeci Glasa Koncila
“Svaki broj je bio unikatan. Svaki je broj bio prilagođen sadržaju, a nekada bi fotografija zauzela i pola stranice”, pojasnio je Mikić.
U svojim počecima, Glas Koncila izlazio je kao dvotjednik i novinari su imali vremena za pripremiti materijale. Profesor Bajsić je u svojoj sobi magnetofonom snimao Radio Vatikan, te kasnije pisao vijesti o tome”, naveo je prof. Mikić.
“Osim prof. Bajsića, imali su i Živka Kustića koji bi otišao nekoliko dana na putovanje, a zahvaljujući čemu je Glas Koncila jedno određeno vrijeme pisao priče.”
U svojim počecima, Glas Koncila izlazio je kao dvotjednik i novinari su imali vremena za pripremiti materijale. Profesor Bajsić je u svojoj sobi magnetofonom snimao Radio Vatikan, te kasnije pisao vijesti o tome.
“Glas Koncila nikada nije imao problema sa nedostatkom materijala. Više je imao problema sa time što zavrjeđuje biti objavljeno, a što ne”, poručio je.
Na tom tragu, Branimir Stanić pojasnio je da većina toga što se danas objavljuje u katoličkim medijima u počecima Glasa Koncila ne bi bila vijest. “Primjerice, udarna vijest je bila koncelebrirano misno slavlje.”
To je bila vijest koja nije bila dobro prihvaćena, pojasnio je. Stoga, Glas Koncila je nakon Drugog vatikanskog koncila bio na udaru kritika.
Izazovi u donošenju informacija
U počecima Glasa Koncila provodila se sustava ateizacija. Dr. sc. Katinić Pleić pojasnila je da se isto događa i danas. “To se i danas čini, samo suptilno. Predviđam da će Glas Koncila u dogledno vrijeme biti razumijevan kao disidentski medij.”
“Danas se često govori da se u Crkvi sukobljavaju liberalna i konzervativna struja. Crkva nije parlament, nije vlada. Crkva je vjerska zajednica i može biti autentična ili neautetnična. Jesmo ili mi autentični, imamo li što za reći ili samo ponavljamo kao papige? Glas Koncila je jedno uzbudljivo mjesto gdje možemo čitati o temama o kojima drugi mediji ne prenose”, objasnila je.
U počecima Glasa Koncila provodila se sustava ateizacija. Dr. sc. Katinić Pleić pojasnila je da se isto događa i danas. ‘To se i danas čini, samo suptilno. Predviđam da će Glas Koncila u dogledno vrijeme biti razumijevan kao disidentski medij.
Jedan od izazova predstavlja i trend padanja čitanosti Glasa Koncila. No, gl. urednik Stanić optimistično je poručio: “Naša naklada bilježi minimalan pad u odnosu na brojne druge tiskovine. Glas Koncila ima nakladu koliko i većina drugih hrvatskih tjednika zajedno”.
S obzirom na to da je Glas Koncila kroz povijest nadvladao mnoge poteškoće, naši sugovornici ne sumnjaju da će ih nadvladati i u budućnosti.
Emisiju u cijelosti možete pogledati ispod članka.