Svečanim euharistijskim slavljem, koje je u nedjelju 7. svibnja na splitskoj rivi, predvodio apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Želimir Puljić, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika sv. Dujma – biskupa i mučenika prvih kršćanskih stoljeća.
Proslava je započela tradicionalnim svečanim ophodom sa svečevim moćima, od splitske prvostolnice do prigodnog oltara na splitskoj Rivi. U procesiji su, uz nekoliko desetaka tisuća vjernika, sudjelovali i brojni svećenici, redovnici i redovnice, kandidatice, bogoslovi i sjemeništarci, nositelji vlasti, predstavnici društveno-političkih i kulturnih ustanova, obitelji, mladi i djeca, branitelji, crkvene, humanitarne i viteške udruge, vojska, policija te mnoge folklorne skupine grada i okolice.
„Danas na ovaj lijepi i sunčani dan koji nam je priskrbio naš nebeski zaštitnik sv. Dujam, na ovom privlačnom prostoru između Tuđmanovog trga i Poljane kneza Trpimira te Dioklecijanove palače i mora, Gospodin nas poziva na slavlje svete euharistije. Okupljeni sa svih strana naše nadbiskupije oko svetoga Dujma – činimo danas ovdje svetilište”, rekao je u pozdravnom govoru apostolski upravitelj, zaželjevši svima sretnu i Božjim blagoslovom ispunjenu Sudamju.
U prigodnoj homiliji, pod nazivom „Otvorite širom vrata Kristu”, mons. Puljić je govorio o životu i pontifikatu svetog Ivana Pavla II. Homilija je podijeljena u četiri dijela: Ovdje povijest nije šutjela, Veliki strateg s razvijenim osjećajem za povijest, Božji glasnik na tlu „umorne i izranjene Europe” i Oj, pastiru, oče mili, čuvaj nas, brani i zakrili.
Osvrćući se u prvom dijelu homilije na povijest Splita, mons. Puljić je kazao: „Nalazište predmeta na Gripama iz Bakrenog doba potvrđuje da su ovdje bila naselja u kojima su ljudi živjeli i radili još krajem 3. tisućljeća prije Krista. Već dva milenija ovo ozemlje obilježeno je znakovima kršćanstva. Od četvrtog pak stoljeća ono je u znaku svetoga Dujma, solinskog biskupa i mučenika, zaštitnika Splitsko-makarske nadbiskupije i grada Splita. Njemu, naime, otada trajno upravljamo svoj glas jer je ‘svjetlom svete vjere pokazao nama spas’. Nije bez razloga sveti Ivan Pavao II. u prigodi pohoda našoj prvostolnici, gdje počivaju Dujmove relikvije, diveći se kamenom zdanju Dioklecijanovog mauzoleja uskliknuo: ‘Ovdje povijest nije šutjela’”. Govoreći o navedenom pohodu Ivana Pavla II. Splitu i Solinu 1998. godine, mons. Puljić je naglasio kako je njegov pontifikat započeo riječima: „Otvorite širom vrata Kristu!”, dodavši: „Taj poziv i vapaj on je ponavljao punih 27 godina tijekom brojnih putovanja u 129 zemalja diljem svijeta. Ostavljao je dojam ‘Božjega generala’ koji predvodi vojsku u borbi sa zlom i idolima našeg
vremena, posebice sa svijetom koji bježi od Boga. Dok se sjećamo njegova blagoslovljenoga pohoda ovoj nadbiskupiji, pokušajmo učiti nešto od ovog osobitog Božjeg viteza”.
U drugom dijelu homilije, mons. Puljić je poručio kako je Ivan Pavao II. različitim skupinama svrstanim u određene krugove „propovijedao o Bogu koji ne prolazi”. „U prvom krugu bile su obitelji, mladi i bolesnici. Obiteljima je poručivao neka ‘postanu i ostanu ono kako ih je Bog zamislio’: intimna zajednica osoba, u službi i obrani života, te mala Crkva u kojoj se raste u krjeposti i svetosti. Oslanjao se posebice na bolesne i nemoćne, te svoje velike nakane preporučivao u njihove žrtve i patnje. Osobitu pak naklonost i ljubav očitovao je prema mladima. Njemu su – kao ocu i voditelju Crkve – obitelji, mladi i bolesnici bili velika uzdanica i snaga. U drugom krugu nalazili su se oni ‘koji oblikuju javno mnijenje’: državnici, znanstvenici, političari, djelatnici kulture i obavijesnih sredstava. Obraćao im se u različitim prigodama te
neumorno ponavljao da će se pravi napredak dogoditi kad se ‘poveže tehnika s etikom, a vjera udruži sa znanošću’. U trećem krugu bili su biskupi s kojima se često savjetovao, svećenici, bogoslovi i Bogu posvećene osobe. Biskupe, svećenike i Bogu posvećene osobe držao je svojim časnicima i generalima, neposrednim suradnicima. Smatrao ih je ‘duhovnom vertikalom’ na koju se može osloniti u borbi sa zlom u svijetu. Stoga, nije se umarao poticati ih neka budu vidljivi znak onostranosti; evanđeoskim rječnikom rečeno: sol zemlje i svjetlo svijeta”, ustvrdio je.
Kazavši, u trećem dijelu homilije, kako je Ivan Pavao II. sanjao ujedinjenu Europu potičući ljude na povratak svojim korijenima, apostolski upravitelj je naglasio: „Kada se u četvrtoj godini svoga pontifikata našao u prastarom svetištu sv. Jakova u Španjolskoj (9. studenog 1982.), poručio je jasno svima tko je i što želi: ‘Ja, Ivan Pavao II, sin poljskog naroda, koji se uvijek smatrao europskim zbog svojih korijena, tradicije i kulture; koja je slavenska među Latinima, i latinska među Slavenima; ja nasljednik svetog Petra na katedri u Rimu, koju je Krist htio postaviti u Europi; ja biskup Rima i pastir sveopće Crkve, vičem tebi, stara Europo, s ljubavlju iz Santiaga: Pronađi sebe! Budi svoja! Otkrij svoje početke! Oživi svoje korijene i povrati se životu’. Riječi koje je izgovorio u svetištu sv. Jakova nisu bile samo proglas ili
program. Ne, one su bile DOGAĐAJ”.
Osvrćući se, u posljednjem dijelu homilije, na herojski čin oprosta Ivana Pavla II. vlastitom atentatoru, mons. Puljić je istaknuo „da su takve stvari kadri učiniti samo sveci”. „Hvala Ti, sveti Ivane Pavle II. za to divno svjedočanstvo. I nas si 13 godina kasnije u prigodi povijesnog susreta na Hipodromu u Zagrebu (1994.), u tijeku najžešće agresije jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih formacija u Hrvatskoj, zamolio da ‘budemo kadri oprostiti i moliti oproštenje’. Pomozi nam da Te slušamo i slijedimo Tvoje pastirske i očinske savjete kako bismo izgrađivali Lijepu Našu na principima ljubavi, pravednosti i solidarnosti. Neka Europska unija bude kontinent mira i napretka, tolerancije i razumijevanja. Bogu smo zahvalni za očinsku brigu koju nam je očitovao sveti Ivan Pavao II., pa došao je u pohod Hrvatima pet puta, tri puta u Hrvatskoj i dva puta u BiH. Dok mu zahvaljujemo za blizinu i pomoć koju nam je pružao tijekom svoga pontifikata, upravljamo žarku molitvu našem višestoljetnom zaštitniku sv. Dujmu riječima njegove himne: ‘U Tebi je naša nada, procvat svaki našeg grada! Zdravo, sjajni naš bisere koji svjetlom svete vjere, ti pokaza nama spas’”, nastavio je.
„U sklopu 25. obljetnice pastirskog pohoda Ivana Pavla II. nacionalnom svetištu Mariji Bistrici, gdje je proglasio blaženim kardinala Stepinca, te sutradan pohodio Split i naše marijansko Prasvetište u Solinu, možemo kazati kako smo imali Papu vizionara s jakim osjećajem za ljude i njihovu povijest. Čini se kao da mu je bio san popeti se jednog dana kakvim svemirskim brodom u nebeska prostranstva pa odozgor
doviknuti preko svih planeta i meridijana da ‘kraljuje Gospodin Bog’. Zahvaljujemo mu, ne samo za misijsku vatru koju je zapalio, već i za osobitu ljubav i brigu koju je prema nama očitovao u teškim danima Domovinskoga rata. Stoga mu Hrvatska od srca kliče, hvala: ‘Kad te je u suzi zvala, čuvao si nju i nas. Srca su nam katedrala, tvoja Crkva puk je tvoj. Hrvatska ti kliče, hvala. Novu snagu podaj njoj’”, konstatirao je apostolski upravitelj.
Zaključujući, mons. Puljić je kazao: „Danas, uz svetkovinu našeg nebeskog zaštitnika, posebice smo zahvalni i radosni što smo kroz cijelo vrijeme naše duge povijesti imali zagovornika sv. Dujma u kojem je bila položena ‘naša nada, kao i procvat našega grada’. Njemu i danas posebice upravljamo svoju molitvu i pjesmu: ‘Oj, pastiru, oče mili, u zajedništvu sa svetim Ivanom Pavlom II., čuvaj nas trajno, brani nas i
zakrili’”. Kako bi misa i ophod bio meditativni hod, pobrinuo se animator slavlja don Vedran Torić. Ljepoti slavlja uvelike je pridonio zbor sastavljen od Mješovitoga pjevačkog prvostolnog zbora sv. Dujma, zbora Gospe od Zdravlja i zbora Gospe Fatimske (Škrape) – pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice maestra don Šime Marovića. Zbor je pratio splitski „Brass kvintet”, a orgulje je svirala s. Mirta Škopljanac Mačina. Misa je završila himnom Domovini, a zatim i pjesmom Blaženoj Djevici Mariji. Proslava Dana Grada i njegova zaštitnika sv. Dujma nastavljena je bogatim kulturnim, zabavnim i drugim sadržajima.