Konklava 2005. bila je relativno kratka, nije trajala ni puna dva dana. Na izboru je sudjelovalo ukupno 115 kardinala s pravom glasa. Zanimljivo je da je od njih više od polovice (58) bilo iz Europe, prenosi Katolički tjednik Nedjelja ba.

Papa Ratzinger je rođen kao Joseph Alois na Veliku subotu, 16. travnja 1927., u Marktl am Innu, okrug Altötting, u Njemačkoj. Roditelji su mu bili žandarmerijski časnik Joseph Ratzinger i pekareva kći Maria Ratzinger. Joseph je treće i posljednje dijete supružnika koji su se kasno vjenčali. Otac kao bavarski žandar s činom običnog povjerenika često je mijenjao mjesto boravka.

Obitelj Ratzingerovih bila je izrazito religiozna. Otac je bio veliki vjernik i išao je nedjeljom triput na misu: u šest ujutro, u devet na veliku misu te poslije podne još jednom. A majčina je pobožnost bila topla i srdačna, oko čega se njih dvoje nisu slagali, ali je i usprkos tome religija zauzimala središnje mjesto u njihovoj obitelji. Crkva je u djetinjstvu Josepha Ratzingera, u vremenu u kojemu je živio, a nadasve na selu, živjela u simbiozi s seljačkim načinom života, pa je rođenje i smrt, svadba i bolest, sjetva i žetva, sve bilo okruženo vjerom. Nije se mogao zamisliti neki događaj, npr. smrt, bez nazočnosti Crkve.

U dobi od pet godina, Ratzinger je bio u skupini djece, koja je cvijećem pozdravila posjet kardinala Münchena. Zadivljen kardinalovom odorom, isti dan poželio je postati kardinal. Ratzinger je pohađao osnovnu školu u Aschau na Innu, koja je kasnije preimenovana u njegovu čast 2009. Mladenaštvo je proveo u Traunsteinu.

Mladi Ratzinger 1945. maturirao je na Chiemgau gimnaziji u Traunsteinu. Od prosinca 1945. do ljeta 1947. studirao je filozofiju na Visokoj filozofsko-teološkoj školi u Freisingu kod Munchena. Od kasne jeseni 1950. do lipnja 1951. pohađao internat u Freisingu gdje se priprema za svećeničko zaređenje.

Na Petrovo 1951. zaređen je za svećenika, a 1953. obranio je disertaciju o temi Narod i kuća Božja u crkvenom nauku Sv. Augustina, a za sveučilišnog docenta habilitirao se disertacijom Teologija povijesti Sv. Bonaventure. Predavao je dogmatsku i fundamentalnu teologiju od 1952. do 1959. na višoj teološkoj školi u Freisingu, zatim od 1959. do 1963. u Bonnu, od 1963. do 1966. u Münsteru, od 1966. do 1969. u Tübingenu. Godine 1969. postao je redoviti profesor dogmatike i povijesti dogme na Sveučilištu u Regensburgu, na kojem je bio i vicerektor. Od samoga početka II. vatikanskog koncila 1962. bio je teolog savjetnik kelnskoga nadbiskupa kardinala Josepha Fringsa.

Autor je brojnih teoloških djela, među kojima je veoma poznato Uvod u kršćanstvo iz 1968., djelo u kojem su sabrana njegova predavanja o Apostolskom vjerovanju. S teologom Meierom  1970. objavio je djelo Demokratizacija Crkve, zatim 1973. Dogma i objava – zbirku pastoralnih pokušaja, govora, propovijedi i razmatranja.

Papa Pavao VI. imenovao ga je 27. ožujka 1977. nadbiskupom Münchena i Freisinga, a kardinalom isti papa ga je kreirao 27. lipnja 1977. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 25. studenoga 1981. prefektom Kongregacije za nauk vjere, predsjednikom Papinske biblijske komisije i Međunarodne teološke komisije – i tu je službu obavljao do smrti Ivana Pavla II. Od 1986. do 1992. bio je predsjednik Komisije za pripravu Katekizma Katoličke Crkve te je pod njegovim vodstvom izrađeno to koncilsko djelo. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 5. travnja 1993. kardinalom biskupom s titulom suburbikalne biskupije Velletri-Segni, 6. studenoga 1998. izabran je za vicedekana Kardinalskog zbora, a dekanom Kardinalskoga zbora 30. studenoga 2002.

S više od 78 godina starosti, Joseph Ratzinger najstariji je papa koji je izabran u zadnjih skoro 300 godina, poslije pape Klementa XII. Benedikt XVI. osmi je Nijemac koji je izabran za papu, a zadnji prije njega bio je bio nizozemsko-njemački Adrian VI. (1522.-1523.), dok je zadnji papa s imenom Benedikt bio je Benedikt XV. koji je služio od 1914. do 1922.

Odstupio je s papinske službe 2013. kao drugi papa u povijesti Crkve koji je to učinio.

Benedikt XVI. vratio se u kuću Očevu na blagdan Sv. Silvestra, u subotu, 31. prosinca, u 9:34 h u samostanu Mater Ecclesiae u Vatikanu. Njegovo je tijelo bilo izloženo u kapelici, a potom je preneseno u baziliku Sv. Petra. Misa zadušnica i ukop zemnih ostataka pokojnog Pape upriličeni su 5. siječnja.