Program se sastojao od tri dijela: stručnog skupa „Proganjanje kršćana u diktaturama“, izložbe „Borba za duše“ te premijernog prikazivanja filma „Mađarska pasija“ redatelja Károlya Eperjesa. Skup je otvorio rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić koji je istaknuo da nam je s Mađarskom zajedničko pitanje i problematika progon kršćana i Crkve, pogotovo za vrijeme komunističkih diktatura. “To je problem koji ne možemo zanemariti, jer utječe na sve, na naše narode, naša društva, našu prošlost, ali i našu sadašnjost i budućnost. Mađarska kao i Hrvatska, prostor je na kojem je bilo teško opstati u različitim razdobljima povijesti, uključujući i vlastitu borbu protiv komunizma. I stoga smo odlučili organizirati ovaj stručni skup da podijelimo svoja iskustva i znanja o ovoj problematici te razmotrimo mogućnost za buduće konferencije, za buduća istraživanja, ali i za pitanje koje je svima nama jako važno: Kako se suočiti s našom prošlošću? Kako zapamtiti? Kako oprostiti i kako ići u budućnost?”, naveo je Tanjić.

Rektor Tanjić / Foto: HKS

Veleposlanik Mađarske u Republici Hrvatskoj Nj. E. Dr. Csaba Demcsák, u svom je uvodnom govoru istaknuo da “iako je komunistički režim pao prije 30 godina u našoj srednjoeuropskoj regiji, zajednička zadaća i odgovornost je podsjetiti na zločine koje su komunistički režimi počinili nad pripadnicima Katoličke Crkve tijekom 1950-ih. „Spomenut ćemo se onih muškaraca i žena koji su žrtvovali svoju slobodu i živote za vjeru, za slobodu i kršćanstvo. Nažalost, niti jedan narod srednje i istočne Europe nije uspio izbjeći progon vjernika i vjerskih vođa od strane diktatura 20. stoljeća. To su, naveo je, kardinal Jozsef Mindszenty, nadbiskup ostrogonsko-budimpeštanski, praški kardinal Josef Beran, varšavski kardinal Stefan Wyszyński i naravno kardinal Stepinac. Oni su zajednički heroji ne samo za Katoličku Crkvu nego i za svoje nacije, napomenuo je.

U prvom dijelu programa, koji je sadržavao dva stručna predavanja, dr. Éva Petrás održala je predavanje „Proganjanje kršćana u Mađarskoj za vrijeme komunističke diktature“, u kojemu je kroz povijesni pregled događaja prikazala sve oblike represije koje su komunističke vlasti koristile kako bi gasile vjerske slobode. „Iako je nakon Drugog svjetskog rata isprva progon kršćana bio otvoren i brutalan, komunističke vlasti su prešle na druge oblike represije. Tajne istrage, praćenja, prisluškivanja, namještanja, politička uhićenja i montirani procesi postali su gotovo svakodnevna pojava“, podsjetila je Petrás.

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Anić s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta održao je predavanje na temu „Nadbiskup Stepinac i jugoslavenski komunistički režim“. U njemu je govorio o blaćenju imena i lika blaženog Alojzija kard. Stepinca te cjelokupnog razvoja propagandnog aparata usmjerenog na predstavljanje Stepinca kao beskrajno zle osobe, čija je posljedica trebala biti slabljenje, ne samo katoličke vjere, već i nacionalnog identiteta u Hrvata.

Nakon izlaganja održana je i panel rasprava kojom je moderirao izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez, a u njoj su sudjelovali dr. Éva Petrás,  mađarska povjesničarka dr. sc. Bernadett Wirthné Diera, izv prof. dr. sc.  Tomislav Anić  i izv. prof. dr. sc. Ivica Miškulin s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Temeljna misao oko koje je rasprava bila orijentirana bile su sličnosti i razlike mađarskih i hrvatskih komunističkih režima. Mađarska strana panela istaknula su usmjerenost mađarskih komunista na potpunu represiju vjerskih sloboda, dok su hrvatski sudionici uz represiju istaknuli i prisutnost nacionalne tematike kao percipirane negativne karakteristike svojstvene prostoru bivše Jugoslavije.

Panel rasprava / Foto: HKS

Nakon okruglog stola, otvorena je izložbu koja prikazuje pravo lice tzv. gulaš-komunizma, komunizma i stradanja Katoličke Crkve i ostalih kršćanskih vjernika. Na dvadesetak panoa, izložba „Borba za duše” kroz fotografije, kratke citate i povijesne činjenice prikazuje što se događalo tijekom progona kršćana u Mađarskoj za vrijeme komunističke diktature. Govoreći o ciljevima izložbe, povjesničarka Bernadette Wirthné Diera rekla je da izložbom žele prikazati progon kršćana između ere Rakosi i Kádárove ere. Drugi cilj je usmjerenost izložbe na mlađu generaciju, odnosno komunikaciju generacija, gdje na primjerima koje donosimo na izložbi možete pogledati kako su se naši djedovi i bake borili za svoju vjeru i život, poručila je. Izložbu možete pogledati na hrvatskom jeziku i na ovoj poveznici.

Otvaranje izložbe /Foto: HKS

Na kraju je prikazan i film redatelja Károlya Eperjesa, drama “Mađarska Pasija” koja prati događaje nakon Drugog svjetskog rata kad Mađarska dolazi pod sovjetski utjecaj. “Ateistički, komunistički režim poveo je svoje najžešće bitke protiv Crkve. Ulozi su bili vrlo visoki: nakon što su stekli političku moć, htjeli su osvojiti duše i slomiti vjeru ljudi. Film, čija se radnja odvija 1950. godine, predstavlja priču o ocu Leopoldu i redovnicima iz njegova reda koji se bore da ponovo ožive kršćanstvo u zemlji koja se pokušava oporaviti nakon rata. U početku komunističke vlasti ne ometaju njihov rad, a Crkva je čak uspjela vratiti u posjed svetinje skrivene tijekom rata. Ovo “mirno” stanje ne traje dugo. Oca Leopolda uhićuju pod izmišljenom optužbom, a kako bi ga slomili, podvrgavaju ga okrutnom mučenju. Njegov bivši učenik, poručnik Keller, koji je okrenuo leđa vjeri i sada vjeruje u socijalistički sustav, imenovan je – prema zapovijedi bojnika Fjodorova – da iznudi priznanje krivnje. Ali Očeva ustrajnost i otpor mijenjaju sve”, stoji u opisu filma.