Crkva sv. Antuna Padovanskoga na zagrebačkom Svetom Duhu uzdignuta je 8. prosinca 2022. na čast manje bazilike. U nastavku Vam donosimo fotografije sa svečanog slavlja.
Svečano euharistijsko slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Koncelebrirali su apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, provincijal Hrvatske provincije svetog Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić i rektor bazilike sv. Antuna Padovanskoga fra Ivan Marija Lotar te brojni svećenici. Među vjernicima, na misi su sudjelovali i predstavnici drugih kršćanskih konfesija i religija, kao i predstavnici civilnih vlasti.
Prije samoga početka misnoga slavlja, provincijal Hontić uputio je pozdrave svima prisutnima, a naročito subraći koja su tijekom proteklih godina djelovali na Svetome Duhu.
„Ova svečanost proglašenja crkve bazilikom, dolazi kao kruna i završetak velikih obljetnica koje smo mi franjevci konventualci proslavili ove godine, a to je 100 godina od dolaska s hrvatske jadranske obale ovdje u Zagreb na Sveti Duh, i 90 godina od osnivanja župe sv. Antuna Padovanskoga“, kazao je.
Sve je preporučio zagovoru Bezgrješne Djevice Marije, sv. Antuna Padovanskog i sv. Franje da uzmognu biti otvoreni poticajima Duha Svetoga kao što su to oni bili.
„Želja mi je da ovo uzdignuće naše crkve na čast bazilike, svima bude još veći poticaj da još radosnije dolazimo u ovu crkvu i tu zadobivamo obilje Božjeg milosrđa, oproštenja i njegove snage i milosti, kako bi u današnjem svijetu, doista mogli cvjetati kao pravi antunovski ljiljani i tako mogli širiti Božji miris njegove blizine, brige i nadasve neizmjerne ljubavi prema svakom čovjeku te tako ovaj svijet činili ljepšim plemenitijim i boljim“, poručio je fra Miljenko.
Kardinal Bozanić potom je započeo euharistijsko slavlje te je pozvao apostolskoga nuncija da pročita Dekret proglasa crkve sv. Antuna Padovanskoga manjom bazilikom.
Na početku homilije, zagrebački nadbiskup kazao je da „u vremenu došašća, koje nas priprema za božićno slavlje, Crkva pred nas stavlja svijetli lik svete Marije, zore Božića, zore našega spasenja, kako bismo se što bolje pripremili za susret s Isusom“.
Rekao je nadalje da je Bezgrješna proboj svjetlosti, žena bez ljage grijeha. „Današnja nas svetkovina podsjeća na činjenicu da Blažena Djevica Marija nije upoznala ono stanje što ga nazivamo istočni grijeh. Istina je da smo i mi po krštenju oslobođeni istočnoga grijeha, ali ipak nosimo u sebi njegove rane, njegov ugriz, njegovo zavođenje, njegovu zamku koja vreba petu“, poručio je predslavitelj.
Ustvrdio je zatim da na kraju sâm čovjek otvara grijehu vrata svoga srca. „Čovjek grijehu daje mjesto u svom životu“, rekao je.
Propovjednik je kazao da „po Mariji, Kćeri višnje Svjetlosti, koju Bog sačuva od ljage istočnoga grijeha, započinje u svijetu proboj svjetlosti. Ona je početak boljega svijeta. S njom se na ovoj zemlji pojavi stvorenje koje je sama dobrota, čija ruka ne udara, čija riječ ne povrjeđuje.“
Nadalje je rekao da svetkovina Bezgrješnog začeća BDM poziva na promišljanje i o razarajućoj snazi zla u životu. „Međutim, Marija je i znak da zlu ne pripada posljednja pobjeda, da zlo nije pobjedničko.“ Dodao je da zlo može prijetiti čovječanstvu, može raniti ljude, ali da njemu pripada prošlost, a ne budućnost.
„Draga braćo i sestre, sretna je okolnost što danas na svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije svečano proglašujemo da je ovoj župnoj crkvi svetog Antuna Padovanskog u gradu Zagreb, odlukom Svete Stolice i snagom posebnih ovlasti danih od pape Franje, udijeljen naslov manje bazilike“, kazao je propovjednik.
Pojasnio je da je na području pojedine biskupije glavna i prva crkva katedrala. „Pored katedrale, neke crkve, zbog važnosti − posebno bogoslužnoj − što ih imaju u Božjem puku, Sveta Stolica uzdiže na dostojanstvo manje bazilike. To je čast, ali i obaveza“, ustvrdio je zagrebački nadbiskup.
Potom je proglasio posebne dane potpunog oprosta koji se može dobiti u manjoj bazilici svetog Antuna Padovanskog u Zagrebu uz redovite uobičajene uvjete: na dan posvete bazilike, 24. studenoga; na dan slavlja naslovnika bazilike, 13. lipnja; na svetkovinu svetih apostola Petra i Pavla, 29. lipnja te na godišnjicu udjeljenja naslova manje bazilike, 8. kolovoza.
„Braćo i sestre, čuvajte odsada još više sakralnost ovog hrama. Neka bude ovo sveto mjesto vašeg susreta s Bogom, Ocem Gospodina našega Isusa Krista u Duhu Svetom koji nam je dân. Neka bude ovo sveto mjesto rasta vašeg crkvenog zajedništva. Neka se ovdje prinose vaše duhovne žrtve za spasenje vaše i svega svijeta“, zaključio je homiliju kardinal Josip Bozanić.
Nakon pričesti otpjevan je himan „Tebe, Boga, hvalimo“.
Potom je zagrebački nadbiskup proglasio fra Ivana Mariju Lotara rektorom bazilike sv. Antuna Padovanskoga. Proglas je pročitao preč. Denis Barić.
Na kraju euharistijskoga slavlja, riječi zahvale uputio je rektor fra Ivan Marija Lotar. „Bog je velik! Bog je živ! To nam pokazuje iz dana u dan! Zato, na samome početku, želim zahvaliti upravo Njemu, ne samo na ovome danu i ovome slavlju, nego iznad svega, na daru života i poziva svakoga od nas ovdje“, kazao je između ostaloga.
Kardinalu Bozaniću na dar je uručena slika u akvarel-tehnici „Cvjetajte kao ljiljan“, djelo akademskoga slikara Ante Čule, župljanina Župe sv. Antuna Padovanskoga. Apostolskom nunciju uručena je, uz sliku, i krunica Blažene Djevice Marije, prigodno ručno izrađena. „Izradili su je zahvalni hrvatski branitelji kao dragu uspomenu na ovu svečanost“, rekao je rektor.
Zahvalio je mons. Bozaniću i provincijalu fra Miljenku na povjerenoj službi prvoga rektora bazilike sv. Antuna Padovanskoga. „Obećavam da ću revno i odgovorno vršiti povjerenu mi službu na slavu Božju, u čast svetome Antunu i na korist dušama!“, zaključio je rektor fra Ivan Marija Lotar.
Nakon svečanog završnog blagoslova, otpjevana je Hrvatska himna.
Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor „Tomislav Talan“, koji je izveo i himnu bazilike „Cvjetajte kao ljiljani“.