Požeški biskup Antun Škvorčević predvodio je 6. studenog u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u Pleternici središnje župno euharistijsko slavlje tijekom kojeg je krstio djevojčicu Elizabet, sedmo dijete roditelja Alena i Melite Barić.
Pozdravljajući sudionike slavlja, biskup Škvorčević je rekao kako i ove nedjelje “nastupa pred nas uskrsli Isus Krist i želi nas obdariti svojim svjetlom i mudrošću kako bismo u svojoj svakodnevici umjeli razmišljati i mogli djelovati polazeći od njegove pobjede nad smrću, koja nam je snaga i utjeha u životnim poteškoćama”. Izrazio je radost što će Isus Krist po krštenju u otajstvo svoje smrti i uskrsnuća uključiti i sedmo dijete roditelja Alena i Melite Barić, koje je od srca i sa zahvalnošću pozdravio.
U homiliji biskup je rekao da je zanimljivo “kako nam riječ Božja ove nedjelje u prvom čitanju govori o sedmero braće, sinovâ majke Makabejke, koji su bili spremni umrijeti za vrijednosti života, u evanđeoskom ulomku o sedmero braće koji uzimaju jednu te istu ženu, umirući jedan za drugim i ne ostavljajući poroda, a pred nama se nalazi sedmero djece obitelji Barić, koja su znak opredjeljenja njihovih roditelja za život”.
Napomenuvši kako je tu riječ o tri izazova, pozvao je sudionike slavlja da se s njima vjernički suoče. Polazeći od vijesti koja je minulih dana zaokupila hrvatsku javnost, da je kontrola u Zračnoj luci „Dr. Franjo Tuđman“ u Zagrebu u želudcu jedne brazilske osobe otkrila jedan kilogram kokaina, biskup je ustvrdio kako je od same činjenica da je riječ o osobi koja je pokušala u našu zemlju prokrijumčariti drogu, još zanimljiviji podatak da je ona transvestit, te su se policijski službenici našli u nedoumici s obzirom na njezin identitet i na koji način valja s njom ili s njim dalje postupati. Kazao je da bi netko mogao reći kako zapravo nije važno je li riječ o muškoj ili ženskoj osobi, nego da je ona spriječena u vršenju kriminalne radnje. “No, nemamo pravo pojednostavljivati pitanje, niti zanemarivati ono što se odnosi na istinu o čovjeku i njegovo dostojanstvo. Navedena osoba, mijenjajući spol, nije ga se odrekla, dok nas pobornici tzv. gender ili rodne ideologije uvjeravaju kako ta zadana biološka datost nije važna, nego rodna pripadnost koju svaki pojedinac može slobodno sam izabrati”.
Spomenuo je kako nas današnje evanđelje izvješćuje o sličnoj konfuziji što ju je stvarala vjerska skupina Saduceja, koja nije poput farizeja vjerovala u uskrsnuće te su neki njezini sljedbenici želji postaviti Isusu zamku, navodeći primjer sedmorice braće koja su umirala jedan za drugim, ženeći se istom ženom udovicom bez poroda, pitajući ga čija će ona biti o uskrsnuću mrtvih. Ne vjerujući u uskrsnuće, Saduceji su imali interes tako organizirati ovozemaljski život, da ga oni i njihovi potomci provedu na materijalno najbolji mogući način, jer ionako sve završava smrću. “Isus se nije dao uvući u saducejsku zamku, već je iskoristio njihovo pitanje da ponajprije njima, a potom i svima nama objavi pravu narav i značenje uskrsnuća od mrtvih. »Djeca se ovog svijeta žene i udaju. No oni koji se nađoše dostojni onog svijeta i uskrsnuća od mrtvih, niti se žene niti udaju, (…) anđelima su jednaki«. Naša spolna određenost, brak, kao i neke druge datosti ovozemaljskog života, ograničene su stvarnosti, te oni koji u uskrsnuću zavrijede život vječni bit će ‘anđelima jednaki’ i ‘sinovi Božji’. Svoj odgovor Isus je zaključio najsnažnijim argumentom u prilog uskrsnuća od mrtvih: na temelju riječi kojim je sâm Mojsije Boga koji mu se je objavio u gorućem grmu nazvao »Bogom Abrahamovim, Bogom Izakovim i Bogom Jakovljevim«, ustvrdivši da on nije Bog mrtvih, nego Bog živih, Bog kojemu svi žive”, upozorio je biskup.
Na svršetku misnog slavlja biskup Škvorčević čestitao je roditeljima Barić što je njihovo sedmo dijete, Elizabet, u krštenju preporođena i što je postala dionikom Isusove sudbine. Čestitao im je je na požrtvovnosti koju svakodnevno ulažu u obiteljski duhovni rast. Poželio je da ih u svim njihovim plemenitim nastojanjima oko služenja životu prati zagovor Isusove Majke, Gospe od suza.