Među segmentima koji dobro napreduju su revitalizacija poljoprivrede, istaknuo je Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede. Istaknuo je da na obnovi Banovine rade od prvoga dana.

„Više od 60 naših djelatnika je dežuralo od prvog dana. Usmjerili smo određene vidove pomoći u materijalnom, ali i u stručnom obliku prema poljoprivrednicima kako bi im upravo pružili nadu i vjeru u gospodarstvo i poljoprivredu”, rekao je Majdak. Dodao je da bilo potrebno prvo zbrinuti stoku. Ona je bila premještena na druga područja i hranjena o trošku Ministarstva poljoprivrede i brojnih donatora.

„To je umnogome pomoglo da, ne samo da stočni fond ostane na tim brojkama koje su bile prije potresa, već se u jednom segmentu i povećao”, rekao je Majdak. Pomoć Vlade je bila usmjerena prema poljoprivrednim gospodarstvima u ovom segmentu, da imamo pozitivne brojke.

Nakon potresa aktivirana je i mjera 5.2.1. koje se odnosi na obnovu poljoprivrednih objekata. „Više od 40 zahtjeva za isplatu je već isplaćeno te je određeni broj objekata već saniran i izgrađen u potpunosti”, iznio je državni tajnik Majdak konkretne podatke. Pripremaju se i novi natječaji kako bi se u potpunosti sanirali ili obnovili objekti, odnosno, poljoprivredne površine i poljoprivredna mehanizacija.

Obnova potresom pogođenih područja Banovine ide presporo, istaknuo je Daniel Berdais, vijećnik Županijske skupštine Sisačko-moslavačke županije. „Nema nekakvih velikih naznaka. Istina, u posljednjih nekoliko mjeseci vide se određeni pomaci, odnosno vidi se da se nešto radi, no to je ipak puno premalo s obzirom da je taj potres bio prije dvije godine” naglasio je Berdais. Dodao je da su se stanovnici Sisačko-moslavačke županije nadali da će razdoblje nakon potresa biti njihova nova prilika.

„Došao je taj potres i svi smo se nekako zapravo nadali da ćemo s tim potresom prodisati, dobiti nekakvu novu šansu da će se ipak puno konkretnije i da će se država s puno više pozornosti odnositi prema Sisačko-moslavačkoj županiji. No, svjedoci smo nakon dvije godine da nemamo rješenja za obiteljske kuće, da i dalje imamo ljude u kontejnerima”, istaknuo je Berdais.

Arhitekt Ivan Križić, iz Društva arhitekata Zagreba, smatra kako je razlog spore obnove pokušaj izmišljanja tople vode na državnoj razini. „Imali smo aktualni zakon po kojem smo mogli ove dvije godine ishoditi sve građevinske dozvole i pod građevinskim dozvolama napraviti sve obnove. Problem je što se država postavila kao investitor. To je jako tromo i ne omogućava običnom privatnom vlasniku da dođe do svoje nekretnine. To je nešto što bi u redovnom postupku kao samostalni investitor mogao puno brže i puno jednostavnije”, pojasnio je Križić.

Gosti Argumenata složili su se da će obnova potrajati još neko vrijeme, a arhitekt Križić procjenjuje da sigurno neće biti gotova još barem deset godina.