Tihana Semijalac i Krešo Pandžić

“Od ranog djetinjstva počeo sam se zanimati za vrijeme i klimu te sam volio snijeg koji sam često promatrao i to je ono što me privuklo za upis na studij geofizike i fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu”, ističe doc. dr. sc. Pandžić o motivaciji za proučavanjem vremena i vremenskih pojava te studijem ovog područja.

U svome zanimanje napredovao je korak po korak ostvarivši mnogo uspjeha u području svoga interesa. Od 1980. godine zaposlen je u Državnom hidrometeorološkom zavodu gdje je počeo raditi u odjelu za klime. Deset godina kasnije Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu uputio mu je poziv za posao u ulozi profesora, međutim Pandžić ga nije prihvatio. No, ondje od tada pa sve do danas radi kao vanjski suradnik i predavač. Nakon što je Republika Hrvatska 1992. godine stupila u Svjetsku meteorološku organizaciju rješavao je potrebne zahtjeve u tom području.

Pored toga uspostavljeni su meteorološki sateliti kojima se prate oblaci i drugi meteorološki elementi što je osobito važno na južnoj hemisferi gdje su zemlje siromašnije, odnosno gdje je mnogo više oceana

“Osnovna zadaća Državnog hidrometeorološkog zavoda jesu obavljanje meteoroloških motrenja, izrada arhive podataka te sudjelovanje u međunarodnim obavezama”, poručuje Pandžić o poslovnim zadaćama meteorolog. Na pitanje kakav treba biti dobar meteorolog među vrlinama ističe marljivost, strpljivost i samozatajnost. “U meteorologiji se treba stalno usavršavati, to je vrlo mlada znanost. Tijekom posljednjih desetljeća napravljeni su izraziti iskoraci. Primjerice, prije pojave računala nije se moglo prognozirati vrijeme, jer se nije moglo izračunati ručno”, ističe doc. dr. sc. Pandžić te dodaje kako su se prvi atmosferski modeli za prognozu vremena u Americi pojavili sredinom prošlom stoljeća te su tada prognoze bile vrlo skromne kada se vremenska prognoza znala tek jedan dan unaprijed.

Pojavom satelita meteorologija se mnogo promijenila.

Dakle, kako se mijenjala tehnologija tako se mijenjala i meteorologija. Prognoza vremena kakvu danas poznajemo počela se izdavati tek 70-ih godina prošlog stoljeća. “Pored toga uspostavljeni su meteorološki sateliti kojima se prate oblaci i drugi meteorološki elementi što je osobito važno na južnoj hemisferi gdje su zemlje siromašnije, odnosno gdje je mnogo više oceana. Pojavom satelita meteorologija se mnogo promijenila”, naglasio je doc. dr. sc. Pandžić o napretku meteorološke struke posljednjih godina.

Nagrada se odnosila na mlade istraživače do 40 godina te je uključivala nagradu od 1000 dolara.

Po odlasku u mirovinu doc. dr. sc. Pandžić nastavio je sudjelovati u projektima unutar područja svoje struke te kaže kako je teško završiti radni vijek kada čovjek jednom krene znanstvenim putem. Autor je sveučilišnog udžbenika Analiza meteoroloških polja i sustava te je za svoj rad primio nagradu Svjetske meteorološke organizacije. “Rad sam napisao 1990. kada su mi moji kolege savjetovali da ga pošaljem u Svjetsku meteorološku organizaciju i zaista došla je obavijest da je rad osvojio prvo mjesto. Nagrada se odnosila na mlade istraživače do 40 godina te je uključivala nagradu od 1000 dolara”, prisjeća se Pandžić te poručuje mladim znanstvenicima i istraživačima neka se odvaže sudjelovati u ovakvim natjecanjima jer mnogo pomažu u izgradnji karijere i vrednuju se na fakultetima.

Pandžić naglašava kako je meteorologija ranjiva jer ovisi o telekomunikaciji. Podsjeća kako je zgrada Hidrometeorološkog zavoda u potresu jako stradala, ali je sreća što je računalni sustav bez kojeg bi današnjeg Hidrometeorološkog zavoda bila vrlo upitna. “Ima mogućnosti da se rizici ublaže, primjerice da se napravi rezervni sustav. Često ljudi ne mogu ni pojmiti zašto velika količina novca odlazi za meteorologiju, osobito u većim zemljama poput SAD, Rusije i Kine, no to je potrebno želimo li imati ovu znanost”, ističe.

Novi valovi dobrote