Željka Markić kazala je da joj je iznimno važno biti angažiran u civilnom društvu. “Referendumska inicijativa se uvijek održava u uvjetima gdje građani žele jedno, a vodeći političari drugo. Uspjeli smo, unatoč tome što su na suprotnoj strani bili i tadašnji premijer Milanović i predsjednik Josipović te jedan veliki dio mainstream medija, kroz veliko građansko volontersko zalaganje promijeniti Ustav i staviti u Ustav definiciju braka kao zajednice žene i muškarca. Mislim da je to što smo učinili bio jedan ogroman demografski iskorak. Ne smo vrijednosni, da smo mi građani imali priliku reći što je nama važno, nego isto tako i demografski jer smo uspjeli dokazati da velik broj ljudi u Hrvatskoj misli jedno dok politika i jedan dio medija prikazuju drugo”, rekla je.

Govoreći o pokušaju ukidanja mjere roditelj odgojitelj istaknula je da se ta mjera zaista pokazala uspješnom. “To je jedna odlična mjera koja je omogućila jednom djelu žena i muškaraca, većinom žena, da odaberu provesti jedan dio svog života kod kuće brinući se o svojoj djeci, slabima, bolesnima i nemoćnima. Bila je omogućena ljudima koji žive u Zagrebu najmanje pet godina i ljudima koji imaju najmanje troje djece, pri čemu nisu smjeli biti u radnom odnosu i djeca nisu smjela ići u vrtić. Ta mjera je pokazala da ju je preko pet tisuća obitelji prihvatilo. Najviše su tu mjeru prihvatile žene koje su se željele više posvetiti svojoj djeci. Da je mjera uspješna složili su se i svi demografi. Pokazalo se da se oko polovice obitelji odlučila i dalje imati još djece bez obzira što su zadovoljili kriterije za tu mjeru. Pokazalo se da ima jedna jezgra ljudi i u Zagrebu koji žele imati više djece. Smatram da sve demografske mjere trebaju biti usredotočene na one ljude koji žele imati djecu. Smisao demografskih mjera je da oni parovi koji žele imati više djece nego što ih imaju da im  se pomogne da tu svoju želju i realiziraju”, istaknula je Markić.

Smatram da sve demografske mjere trebaju biti usredotočene na one ljude koji žele imati djecu.

Branimir Gubić i Željka Markić

A u svibnju se u Zagrebu održava Hod za život koji se proširio i diljem drugih hrvatskih gradova. Markić je istaknula da Hodom za život žele iskazati javno miroljubivijim okupljanjem njihov stav da je ljudski život ono najvrijednije što postoji i da taj život u skladu sa znanošću treba biti zaštićen od začeća do prirodne smrti.

Naglasila je da mediji sve bolje prate Hod za život. “Postoji sve šire i jasnije razumijevanje oko toga. Ovo društvo ako želi biti demografsko i ako želi biti pluralno društvo mora ostavljati i prostor u civilnom društvu i u medijima ljudima s kojima se ti neki novinari ili urednici ne slažu privatno. Normalno je da u društvu postoje različita mišljenja. Nije nam cilj da isto mislimo. Cilj je da se odluke temelje na argumentiranoj raspravi i da se poštuje argumente i da se poštuje što ljudi misle i da se onda pronalaze najbolja rješenja. Svi se neće složiti oko rješenja. Sve više nam se dopušta da mi jasno kažemo za što mi hodamo i za što se mi zalažemo”, istaknula je.

Govoreći o neradnoj nedjelji kazala je da se zalažu za zakon koji bi barem osigurao da se zakonski uvjetuje plaćanje osobama koje rade nedjeljom. “I to ne da poslodavac plaća koliko želi već da se reguliraju uvjeti da će to poslodavac morati platit s jednom visokom cijenom koju taj čovjek plaća kada radi nedjeljom”, pojasnila je Markić.

To su većinom napadi koji imaju za cilj mene i druge zastrašiti kako ne bi u javnosti iznosili ono što doista mislimo i tko mi jesmo.

S obzirom na svoj društveni angažman Željka Markić je imala neke manje lijepe situacije zbog kojih se i pravno morala suočiti s tim. Kazala je da je od referenduma o braku sustavno izložena tim napadima od određenih medija. “Nemam nikakav problem s kritikom ni sa argumentiranim iznošenjem neslaganja s nečim za što se zalažem. To su većinom napadi koji imaju za cilj mene i druge zastrašiti kako ne bi u javnosti iznosili ono što doista mislimo i tko mi jesmo. I ta tendencija takvih napada je zabrinjavajuća jer ima za posljedicu to da se jedan dio ljudi ne usudi stajati iza sebe i svojih stavova u strahu da će ih mediji napasti. To vidimo među političarima i među ljudima koji su u civilnom društvu”, rekla je.

Potrebno je u Hrvatskoj popularizirati mogućnost da žena radi pola radnog vremena, a da država snosi za zdravstveno osiguranje kako bi im se omogućilo da mogu još bolje kombinirati posao i obitelj.

“Kroz koronu smo primijetili da ima puno zanimanja u kojima se ženama može osigurati fleksibilnost. Potrebno je u Hrvatskoj popularizirati mogućnost da žena radi pola radnog vremena, a da država snosi za zdravstveno osiguranje kako bi im se omogućilo da mogu još bolje kombinirati posao i obitelj. Cilj je da žene mogu raditi i jedno i drugo u onom razdoblju kada su najpotrebnija djeci”, zaključila je.