Osobe s autističnim poremećajem imaju niz životnih teškoća te primjereni edukacijski pristupi pružani tijekom cijeloga života, podrška obiteljima i stručnjacima koji su uključeni u tretman te pružanje odgovarajućih usluga i pomoći u okviru zajednice, uz poticanje pozitivnog stava u društvu, mogu poboljšati kvalitetu i dostojanstveniji život ovih osoba, moglo se čuti u emisiji.

Autizam je bolest u kojoj dijete ne može razviti socijalno ponašanje. Znakovi autizma obično se pojavljuju u prvoj godini života, i uvijek prije treće godine. Bolest je dva do četiri puta češća u dječaka nego u djevojčica, a sam uzrok autizma je nepoznat.

Autistično dijete više voli biti samo, ne stvara bliske odnose, ne želi se grliti, izbjegava očni kontakt, odbija promjene, postane pretjerano privrženo poznatim stvarima, stalno ponavlja iste radnje i rituale. Dijete često počinje pričati kasnije od ostale djece, koristi jezik na neobičan način ili ne može ili ne želi uopće pričati. Nakon pažljivog promatranja simptomi autizma u djeteta navedu liječnika na dijagnozu. Premda ne postoje posebni testovi za autizam, liječnik može provesti niz drugih testova koji ga upućuju na oštećenje mozga.

Krajem 2017. godine na Općoj skupštini UN-a donesena je rezolucija koja u sebi sadrži odluku da se od 2018. godine 2. travnja obilježava kao Svjetski dan svjesnosti o autizmu, kazala je Žarka Klopotan. “Razloga za takvu odluku bilo je više, a jedan od ključnih je taj što je autizam rastući poremećaj, što znači da na cijelom svijetu ima sve više osoba s autizmom, a iz toga proizlazi da su potrebe za kvalitetne usluge za te osobe također sve veće i veće”, istaknula je.

U rezoluciji koju je donijelo Vijeće UN-a naglasak je stavljen na dijagnosticiranje da osobe budu što prije prepoznate, da dobiju dijagnozu kako bi što prije došle do adekvatne stručne pomoći i usluga. Također je stavljen naglasak na obrazovanje – da učenici imaju pravo na obrazovanje sukladno svojim potrebama, a veliki izazov je i dalje kvalitetna skrb o odraslim osobama s autizmom.

“Drugi travnja je Svjetski dan svjesnosti o autizmu, a mi u Centru za autizam cijeli mjesec govorimo o autizmu jer nam je namjera, želja i cilj da informacije o autizmu i potrebama osoba dođe do što više ljudi posebno do nadležnih osoba koje imaju alate i mogu utjecati na promjene. Osobe s autizmom su ranjiva skupina društva zato što je njihov poremećaj u komunikaciji. U uspostavljanju odnosa iz takvog komunikacijskog deficita mogu proizaći različiti problemi. Tako da već mala djeca trebaju adekvatnu stručnu pomoć, poticanje u govorno-jezičnom komunikacijskom razvoju, odgovarajuće programe i kvalitetne terapije”, kazala je ravnateljica Centra za autizam Žarka Klopotan.

Također je istaknula da imaju različite primjere dobrih suradnji sa zajednicom, primjer suradnje sa Knjižnicama Grada Zagreba gdje su organizirane likovne izložbe, radionice, posuđivanje knjiga, glazbene radionice i dr. Muzeji i galerije također žele da njihovi sadržaji budu dostupni osobama s autizmom.

Drugi travnja Centar za autizam će obilježiti tako da će u svojoj školi u Dubravi učenici izvesti prigodni glazbeno-scenski program, prikazati radove učeničke zadruge, pozvati malu djecu da dođu vidjeti školu u koju će se upisati, a pozvat će i susjede. “Voljeli bismo da nam se taj dan pridruže i donatori, a njegujemo i suradnju sa susjednim školama da učenici budu osjetljivi za autistične osobe”, kazala je ravnateljica. 

Da bi se radilo s djecom s autizmom, mora za to postojati određena sklonost, simpatija i volja, a treba imati i unutarnju motivaciju. Nažalost, nakon 21. godine života potpuni obuhvat više nije moguć, nemamo dovoljno kapaciteta pa mi je na srcu govoriti o odraslim osobama s autizmom i njihovim ostarjelim roditeljima. Njihovo pravo proizlazi iz spomenute Deklaracije i ne smije biti deklarativno, oni na to imaju pravo i to im mora biti omogućeno”, zaključila je Žarka Klopotan.

Novi valovi dobrote