Oko milijun i 500 tisuća ljudi izbjeglo je iz Ukrajine. Moguća najveća izbjeglička kriza u ovom stoljeću bila je tema emisije „Susreti u dijalogu” Hrvatskog radija. O toj temi govorili su ravnatelj Hrvatskoga Caritasa i srijemski biskup koadjutor Fabijan Svalina, grkokatolički biskup Križevačke eparhije Milan Stipić i ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi Stanko Perica. Emisiju je uredila Ana Dagelić.

Vladika Stipić: Ukrajinskim svećenicima ne pada na pamet napustiti svoje ljude

Križevački vladika Milan Stipić je naglasio da trenutni sukob nema nikakve veze s vjerskim pitanjima. U Ukrajini ima 6 milijuna katolika, od kojih su većina grkokatolici, a oko pola milijuna su rimokatolici. Oko 40 milijuna stanovnika (90 posto) su pravoslavci koji pripadaju Ukrajinskoj pravoslavnoj Crkvi Carigradske patrijaršije te Ukrajinskoj pravoslavnoj Crkvi Moskovske patrijaršije, pojasnio je križevački vladika.

Mnogi grkokatolici iz područja Ukrajine su prije 120 godina doselili u prostore Hrvatske i Bosne i Hercegovine tijekom migracija unutar Austro-ugarske monarhije. „Tako da smo mi u sastav naše Križevačke biskupije dobili vjernike grkokatolike ukrajinske narodnosti koji i danas postoje i u svojim župama čuvaju svoju tradiciju, jezik i običaje. Budući da jako veliki broj izbjeglica iz Ukrajine dolazi na prostor središnje i zapadne Europe, također i u Hrvatsku, među njima postoji određeni broj katolika istočnog obreda koji dolaze u našu biskupiju, bili smo dužni osnovati Povjerenstvo za prihvat izbjeglica iz Ukrajine da bi ih se moglo karitativno i duhovno opskrbiti“, kazao je vladika Stipić. 

Izbjeglim vjernicima na raspolaganju  je više od deset grkokatoličkih svećenika koji govore ukrajinski.

Poljska granica / Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Vladika Stipić je rekao da su u prvom valu u Hrvatsku došli ljudi koji ovdje imaju obitelj i rodbinu. No, kako je napomenuo, ako se ratno stanje nastavi i eskalira, može se očekivati veći broj izbjeglica koji u Hrvatsku neće doći ciljano, nego po nuždi i sili potrebe. Također je istaknuo da su Hrvati „srodni i bliski s ukrajinskim narodom“ te im je stoga potrebno izići ususret. Iz svog iskustva posvjedočio je da su Ukrajinci kao ljudi slavenski narod mentaliteta sličnog Hrvatima. Radišni su, dobri i sličnih navika i lako se uklapaju u naš prostor, dodao je.

Osim toga, križevački vladika rekao je da je u svakodnevnoj komunikaciji s nekoliko svećenika i biskupa iz Ukrajine. „Oni su do posljednjeg trenutka mislili da do toga neće doći. Međutim kad je to veće počelo bili su u priličnom šoku jer je počelo naglo i vrlo dramatično. 

Ukrajinski svećenici rekli su da ne planiraju napuštati svoju zemlju i svoj narod. Oni planiraju ostati uz svoje ljude dokle god to uopće ikako bude moguće. To je uistinu junački čin i oni su zaista spremni na sve jer znaju da situacija može biti jako teška“.

Humanitarna situacija je teška, a vjerske institucije su zbog opasnosti od bombardiranja premjestile svoje djelovanje u podzemlje u podrume gdje se na sigurnom služe svete liturgije i moli se. „Međutim, Ukrajinska Crkva je kroz povijest naučila biti u podrumima zbog progonstva“, ustvrdio je mons. Stipić.

Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Hrvatski Caritas aktivno se uključio u prikupljanje pomoći za narod Ukrajine

Mons. Fabijan Svalina rekao je da se Hrvatski caritas u inicijativu za osmišljavanje strategije za pomoć ljudima u njihovoj nevolji. „Hrvatski Caritas je u svakodnevnoj komunikaciji s Caritasom Ukrajine da bismo što adekvatnije pokušali dati odgovore na njihove potrebe. To je u prvom redu žurno zbrinjavanje ljudi koji se kreću iz ugroženih krajeva prema granicama s Poljskom, Slovačkom i Mađarskom“, napomenuo je.

Biskup. Fabijan Svalina, ravnatelj Hrvatskog Caritasa / Foto: Josip Ninković

Hrvatski Caritas je zajedno s ostalim nacionalnim organizacijama umrežen preko Caritasa Europa i Cartiasa Internationalis te preko tih kanala pokušavaju što primjerenije odgovoriti na izazov velikog izbjegličkog vala koji zahvaća neke dijelove Europe pa tako i Hrvatsku.

Caritas prikuplja i distribuira stvari potrebne za prvi prihvat, primjerice odjeću, obuću i higijenske potrepštine da bi se izbjeglice potom dalje moglo transferirati na sigurno.

„Skuplja se ozbiljna suma sredstava, također se javljaju ljudi s konkretnim oblikom pomoći, naglasio biskup Svalina.

Međutim, situacija je tu pomalo delikatna jer treba koordinirati koridore, usmjeravati tu pomoć prema ciljanim skupinama. U Ukrajinu je gotovo nemoguće ući na jedan takav način.

Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Isusovačka služba za izbjeglice

O. Stanko Perica rekao je da je JRS sve svoje kapacitete stavio u službu izbjeglica. Ljudima nastoje pružiti potrebnu pomoć, među ostalim humanitarnu, psiho-socijalnu i pravnu te povezati obitelji koje su spremne pružiti utočište s izbjeglicama koji ga traže.

Trenutno je sjedište JRS-a u Ukrajini u Lavovu, a kroz njega svakodnevno prolazi veliki broj ljudi. „Situacija je pomalo kaotična, kolegama nije lako“, ustvrdio je o. Perica.

JRS na društvenim mrežama prenosi vijesti o aktualnom stanju i iskazuje svoje potrebe. Između ostalog potrebni su im prevoditelji, volonteri i oni koji su spremni udomiti izbjeglice.

S obzirom da se za prelazak ukrajinske granice čeka satima pa i danima, o. Perica napomenuo je da Europska unija aktivira Direktivu o privremenoj zaštiti. Ta zakonska uredba bila je donesena zbog rata na prostoru bivše Jugoslavije, ali dosada nikada nije bila aktivirana. Zahvaljujući tomu, Ukrajinci će moći slobodnije putovati i bez putovnice te neće morati tražiti azil, nego će im biti automatski osiguran na godinu dana s mogućnosti produljenja do tri godine.