Janjevo je mjesto na Kosovu, jugoistočno od Prištine, u kojemu Hrvati žive od 14. stoljeća, što ih čini najstarijom hrvatskom dijasporom. Naime, prvi pisani spomen Janjeva datira iz 1303. godine kad papa Benedikt XII. Janjevo spominje kao centar katoličke župe svetoga Nikole. Doseljenje Hrvata na to područje seže još u vrijeme Dubrovačke Republike. Naime, dubrovački i kotorski trgovci, koji su trgovali na tom području, stvorili su svoju koloniju te se mnogi od njih i ostali ondje. Prostor kojeg su se naselili, uz mjesto Janjevo, obuhvaćao je i sela Letnica, Šašare, Vrnavokolo i Vrnez.

Janjevci su stoljećima su sačuvali svoju vjersku i nacionalnu pripadnost

Janjevci su, dakle, porijeklom Dubrovčani, koji su svoju katoličku vjeru i hrvatski identitet uspjeli sačuvati tijekom punih sedam stoljeća. Živjeli su stoljećima pod osmanskom vlašću, ali se nisu islamizirali. Usprkos udarima i srpskog i albanskog nacionalizma te komunizma, zadržali su svoju kulturu, narodnu pripadnost i katoličku vjeru.

Kopija kipa sv. NIkole iz Janjeva / Foto: zadarskanadbiskupija.hr

Župa u Janjevu posvećena je sv. Nikoli, a zvono župne crkve iz 1368. godine drugo je najstarije zvono u Hrvata. Janjevci posebno štuju i sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, odakle vuku podrijetlo. Zato još od srednjeg vijeka Janjevci pohode Festu svetoga Vlaha u Dubrovniku i neizostavni su dio procesije u kojoj sudjeluju u prepoznatljivim nošnjama.

Janjevačka nošnja / Foto: matis.hr

Geografska izoliranost njihovog naselja, kontinuitet veza s matičnom postojbinom (Dubrovačkom Republikom) i snažan utjecaj Katoličke Crkve spriječili su njihovu asimilaciju.

Početkom 17. st. mjesto Janjevo je imalo oko 500 kuća. U 20. st. razvila se metaloprerađivačka industrija, ali su obrt i trgovina ostali glavna gospodarska grana. Raspad Jugoslavije i ratna zbivanja na Kosovu ubrzali su odlazak većine stanovnika u Hrvatsku.

Klapa Janjevo / Facebook

Kad je novija povijest u pitanju, najteže razdoblje za Hrvate s Kosova bile su devedesete godine 20. stoljeća. Još od sredine osamdesetih bili su izloženi pritiscima Srbije i kosovskih Srba, a kako se zaoštravalo u odnosima između Srbije i Hrvatske, tako je i njihov položaj postajao sve teži. Iz Letnice su bili primorani odlaziti već od 1992. godine, a iz Janjeva je najveći progon uslijedio početkom 1993. godine.

Progoni i iseljavanja krajem dvadesetog stoljeća

Hrvatska je svim silama nastojala ublažiti njihovu nesreću, primila ih i naselila velikim dijelom na ispražnjenim područjima – najviše u Đulovcu kod Voćina (1.800), Kistanju (oko 1.400) i Dumačama kod Petrinje (oko 350). Međutim, još od 1970-ih godina Janjevci u zagrebačkoj Dubravi grade kuće, otvaraju trgovine i radionice, a tradicionalni odnosi u obitelji i zajednici održali su se do danas. Novije generacije Janjevaca, nastojeći se uklopiti u novo okružje, sve više zapostavljaju stari govor, običaje i vlastitu kulturu i intenzivnije se asimiliraju u novu sredinu, gubeći tako i dio vlastitog identiteta.

Nedavno preminuli župnik Kistanja mons. Nikola Dučkić / Foto: zadarskanadbiskupija.hr

Janjevaca danas u Janjevu živi između dvije i tri stotine (od nekadašnjih 4.900), a u Letnici 38 (od prijašnjih 4.000), i to mahom starijih osoba. Kao nacionalna manjina nemaju nikakva prava, primjerice mogućnosti školovanja na materinjem jeziku, a većina ih živi u potpuno neprimjerenim uvjetima, bez struje i vode.

Janjevci su dali blaženika, a sada daju i biskupe

Hrvat Janjevac je i katolički blaženik i mučenik, Serafin Kodić Glasnović.

Kao franjevački svećenik bl. Kodić Glasnović djelovao je u Albaniji za režima komunističkog vođe Envera Hoxhe. Godine 1947. je, zbog lažne optužbe, mučen, a od posljedica mučenja preminuo je u franjevačkom samostanu u Lješu u Albaniji.

Od imenovanja mons. Petra Palića hvarskim biskupom 2018. godine Janjevci imaju i prvoga biskupa Katoličke Crkve, a mons. Roko Glasnović bit će drugi kojemu je povjereno upravljanje jednom mjesnom Crkvom, točnije Dubrovačkom biskupijom.

Biskupsko ređenje novoga dubrovačkog biskupa Roka Glasnovića u prijenosu našega radija moći ćete pratiti 22. siječnja od 10:30. Glavni zareditelj bit će upravo sadašnji mostarski biskup Petar Palić, a suzareditelji apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije i riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić te šibenski biskup Tomislav Rogić.

Uključimo u svoje molitve mons. Glasnovića, ali i sve Janjevce koji se i danas bore sačuvati svoju vjeru i pripadnost hrvatskom narodu!