Tko je bila Dorothy Day?

Rođena u Brooklynu 1897., radila je kao novinarka za nekoliko socijalističkih novina i bila aktivistica, duboko zainteresirana za nevolje seljaka i radnika. U Katoličku Crkvu primljena je 1927. godine, podsjeća portal Crux.

U svojoj homiliji kardinal Dolan je rekao da je Day bila užasnuta nedostatkom vidljivog katoličkog zagovaranja kada je izvještavala o maršu gladi u Washingtonu 1932. godine. Na svetkovinu Bezgrešnog začeća iste godine u Nacionalnom svetištu Bezgrešnog začeća molila je da Bog otkrije providonosni plan kako bi ona, kao katolkinja, najbolje služila siromašnima i nezaposlenima.

Kad se vratila u New York, upoznala je Petera Maurina, putujućeg francuskog radnika i učenjaka kojeg je Dolan opisao kao “jednog od najekscentričnijih ljudi koje biste ikada željeli upoznati”. Maurin je bio prožet katoličkim socijalnim naukom, a on i Day razvili su viziju društva izgrađenog na evanđeoskim vrijednostima. Day i Maurin osnovali su novine The Catholic Worker, potom i “kuće gostoprimstva” za siromašne i u konačnici pokret laika posvećen svakodnevnom prakticiranju djela milosrđa, prihvaćanju nenasilja, molitve i života u zajednici i dobrovoljnog siromaštva. Još i danas postoji 240 lokalnih aktivnih katoličkih radničkih zajednica, a list Catholic Worker izlazi sedam puta godišnje i prodaje se za 1 cent po broju.

Službenica Božja Dorothy Day / Foto: nationsmedia.org

Dorothy je svakoga dana primala svetu pričest i borila se za socijalnu pravdu te promicala pacifizam i dobročinstvo. Više puta je uhićivana zbog prosvjeda u znak podrške radnicima u štrajku i protiv ratova. Umrla je 1980. u katoličkoj radničkoj kući u New Yorku.

George Horton, jedan od vicepostulatora njene kauze, za Catholic News Service rekao je kako ga je kardinal John O’Connor iz New Yorka u drugoj polovici 90-ih godina prošloga stoljeća zamolio da sazove grupu ljudi koji su poznavali Day i ispita ih treba li biti pokrenut proces njene beatifikacije.

“Postojala je jednoglasna podrška, ali i zabrinutost oko troškova i kako će je Crkva predstaviti. Dorothy je pozvala ljude da u djelo provode Propovijed na gori te da prakticiraju milosrđe i pravdu. Poticala je ljude na najdublji smisao Evanđelja koji nije uvijek bio na prvom mjestu”, rekao je.  Horton je dodao i da su neki ljudi u njenom pacifizmu vidjeli prijetnju i da postoji zabrinutost da će pobačaj koji je napravila 1920-ih biti istaknut kao odlučujući problem.

Službeni proces za beatifikaciju

Kardinal O’Connor je proces beatifikacije pokrenuo 2002. i Day je dobila naslov “Sluga Božji”. Zaklada “Dorothy Day” osnovana je 2005. s ciljem promicanja i prikupljanja informacija o milostima primljenima po njezinom zagovoru. Proces njenoga proglašenja sveticom ponovno je oživljen 2014. godine. Dolan je rekao i da je njena kauza dobila ogroman poticaj kada je papa Franjo posjetio SAD 2015. i izdvojio upravo nju kao važnog predstavnika američkog naroda.

Kardinal je rekao da je, “zaglavljen na stražnjem sjedalu Papinog Fiata”, nakon molitve u katedrali sv. Patrika zamolio papu da razmotri proglašenje Dorothy “časnom službenicom Božjom” na javnoj misi sljedećega dana. Papa je pristao to ispitati. Dolan je rekao i da mu je bilo neugodno za doručkom sljedećeg jutra, kada mu je papa Franjo rekao da ne može dati izjavu jer nije završen biskupijski dio procesa o njezinoj kauzi.

Dorothy Day u molitvi/ Foto: novenawithdorothyday

Koordinator kauze Jeffrey Korgen rekao je da je nečiji put prema svetosti i složen pravni proces. “Kongregacija za kauze svetih pruža detaljne kanonske upute o kojima je napisano nekoliko knjiga koje ih tumače. Proces uključuje prikupljanje javnih i privatnih pisanih radova i intervjuiranje ljudi koji su poznavali kandidata za čast oltara. Teološki cenzori potom pregledavaju sve dokumente i procjenjuju njihovo suglasje s katoličkim naukom”, rekao je Korgen.

U 17 originalnih zapečaćenih kutija na putu za Rim je 50.702 stranice dokumenata, teških više od 300 kilograma.

Nakon što dokumenti budu primljeni u Rim, bit će proučeni. Sljedeći korak u procesu kanonizacije je proglašenje herojskih vrlina Dorothy Day, nakon čega bi joj Crkva dodijelila titulu “časna službenica Božja”. Slijedi beatifikacija, kada je se smije nazivati blaženom, a treći korak je kanonizacija i proglašenje svetom.

Općenito, za beatifikaciju je potrebno čudo za koje je potvrđeno da se dogodilo po zagovoru kandidata za sveca, a za kanonizaciju je potrebno još jedno takvo čudo koje se dogodilo nakon beatifikacije.

U kauzi je sudjelovalo više od 150 volontera, nadahnutih primjerom Dorothy Day

Horton je rekao da je više od 150 ljudi, uglavnom volontera, pomoglo u prikupljanju informacija i prijepisu opsežnih, rukom pisanih, dnevnika Dorothy Day. Pohvalio je članove Ignatian Volunteer Corps i Dorothy Day Guild za njihove neumorne napore. Korgen je dodao da zapisnik uključuje i cijeli FBI-jev dosje o Day s pojedinostima o višestrukim istragama optužbi da je bila komunistkinja. Svaki put je bila oslobođena, rekao je, a izvještaji su općenito zaključili: “Neki su je smatrali gnjavažom, ali bi i dalje jamčili za nju te da je bila dobronamjerna.”

Dorothy Day je svetica za naše vrijeme. Ona nas povezuje u vrijeme tolikih podjela u našoj zemlji. Bila je pravovjerna katolkinja koja je hranila siromašne i nastojala oko socijalne pravde. Ona svakako nudi viziju pronalaženja zajedničkog jezika i način izgradnje zajednice.