Gledatelje 15. izdanja očekuju 104 dokumentarna filma raspoređena u 16 programa, niz službenih i posebnih filmskih programa, predavanja, razgovori s autorima i koncerti. Selektori su za ovogodišnje izdanje pogledali oko 1.700 filmova, a u natjecateljski program ZagrebDoxa uvrstili su 37 filmova. Direktor festivala Nenad Puhovski posebno je izdvojio američki film ‘U procjepu,’ ujedno kandidat za ovogodišnjeg Oscara.

Međunarodna konkurencija_U procijepu

To je film koji je u godinu dana dobio 51 nagradu, koji govori o klincima raznih etniciteta, koji prolaze formativnu dob u jednom svijetu koji nije baš po njihovoj mjeri. Riječ je o djeci koja se susreću i s obiteljskim nasiljem, ali ostaju zajedno zahvaljujući sportu kojeg vole.”

U ime Republike Hrvatske

Uz filmove o velikim temama Zagrebdox voli prikazivati i filmove o obiteljskim, intimnim temama kao što je danski film ‘Te smo noći pali’ koji će otvoriti festival.  Svoju svjetsku premijeru imat će i hrvatski film Gorana Devića ‘U ime Republike Hrvatske’. Film prati Marka Franciškovića u njegovu pokušaju suprotstavljanja političkom i kaznenom sustavu. Čovjeku koji je završio u psihijatrijskoj ustanovi i reperkusiji koja je uslijedila, najavio je Puhovski.

Iz zemalja u našem okruženju također dolazi nekoliko filmova koji su uvršteni u programe uglednih međunarodnih filmskih festivala kao što su Sundance, Berlinale i Trst. Netom nakon prikazivanja u službenim programima Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu zagrebačka publika će u regionalnoj konkurenciji moći pogledati kosovski film “U sredini” (In Between) Samira Karahode i Kamene govornike (The Stone Speakers) Igora Drljače, koji je nastao u koprodukciji Kanade i Bosne i Hercegovine.

“U sredini” prati braću i sinove koji žive u inozemstvu i grade identične kuće kako bi izrazili jednakost i solidarnost u obitelji. Karahoda pritom otvara šire društveno pitanje i pita se kako izgleda život onih koji su iz ekonomskih razloga otišli i sad se pokušavaju uklopiti u kulturu koja nije njihova. U sredini je prvi kosovski film koji je ušao u službenu konkurenciju Berlinalea, a regionalnu premijeru imat će na ZagrebDoxu. Kameni govornici pak prikazuju razvoj alternativnog turizma u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, državi čije je društvo još duboko podijeljeno, a ekonomija se nikada nije oporavila od posljedica rata. Međugorje, slana jezera u Tuzli, Andrićgrad u Višegradu i piramide u Visokom najpoznatije su takve turističke atrakcije i izvor zarade lokalnom stanovništvu. To su mjesta na kojima se miješaju povijest, religija, politika i folklor stvarajući nove pripovijesti o Bosni. Film je premijerno prikazan na festivalu u Torontu.

S filmskog festivala u Trstu na ZagrebDox stižu čak tri zanimljiva naslova. U programu Majstori doxa gledamo “Bodljikavu žicu” (Border Fence) Nikolausa Geyrhaltera i “Putinove svjedoke” (Putin’s Witnesses) Vitalija Manskog, a regionalna konkurencija ugošćuje “Mađarsku 2018.” (Hungary 2018) Eszter Hajdú.

U “Bodljikavoj žici” Geyrhalter progovara o aktualnoj temi izbjeglica. Film dokumentira prostor alpske granice Brenner, gdje je 2016. godine austrijska vlada najavila izgradnju granične ograde predviđajući skretanje izbjegličkih putova u Italiju nakon zatvaranja balkanske rute. Brenner je prikazan kao poprište promjene unutarnje europske politike, a opisuje se preko redatelju svojstvenih preciznih snimki i dugih razgovora s policajcima, mještanima, planinarima, poljoprivrednicima, gostioničarima. Stanovnici se podjednako boje ograde i prilijeva izbjeglica u njihovu domovinu. Taj mali prostor otkriva svu šarolikost političkih stavova o temi koja utječe na cijelu Europu.

Novi dokumentarac Vitalija Manskog Putinovi svjedoci prati događaje koji počinju 31. prosinca 1999. godine kad je Jeljcin kao prvi demokratski odabran predsjednik Rusije predao svoju vlast Vladimiru Putinu. U to vrijeme redatelj Manski radio je kao urednik dokumentarnog programa ruske državne televizije i imao je pristup ruskom predsjedniku i njegovu političkom usponu. Malotko je tada pretpostavljao da će Putin vladati sve do danas. Manski se s odmakom od gotovo dvadeset godina vraća svom arhivskom materijalu propitujući vlastitu ulogu u trenutku povijesne prekretnice.

Film “Mađarska 2018.” gledatelja vodi iza kulisa demokracije u Mađarskoj. Dvadeset i osam godina nakon pada komunizma i uoči novih predsjedničkih izbora Mađarska je 2018. godine stigla na političko raskrižje. Hoće li se zemlja upustiti u još četiri godine s Viktorom Orbánom ili će bivši premijer Ferenc Gyurcsány i njegova proeuropska ljevičarska stranka prevladati?

Majstori doxa donosi latvijski film o odrastanju ‘Nastavit će se’, u Happy doxu gledat ćemo talijanski film o uživanju u životu ‘Seljani’, a program ‘Ljubav i moda’ donosi tri dokumentarca o modnim ikonama našega vremena. U dnevnim terminima besplatno će se prikazivati svi filmovi. A već tradicionalno, nakon zatvaranja festivala i dodjele festivalskih nagrada u nedjelju, 3. ožujka u programu ‘The Best of Fest’ moći će se pogledati svi nagrađeni filmovi ovogodišnjeg ZagrebDoxa i dodatne projekcije najtraženijih filmova.