Blagdan je nastao iz težnje za obranom ljudske slobode. Slavi se od 1615. godine, a za njega su zaslužni redovnici mercedarijevci, koji su se borili za otkup i oslobođenje onih duša koje su Saraceni učinili robovima. Papa Inocent XII. proširio ga je 1696. na cijelu Crkvu.
Prvi jesenji marijanski blagdan posvećen je Gospi od Otkupljenja ili Otkupiteljici robova, stoji na Book.hr. Taj blagdan nastao je iz težnje za obranom ljudske slobode. Slavi se od 1615. godine, a za njega su zaslužni redovnici mercedarijevci, koji su se borili za otkup i oslobođenje onih duša koje su Saraceni učinili robovima. Papa Inocent XII. proširio ga je 1696. na cijelu Crkvu. I danas, kada još uvijek ima toliko nedužnih ljudi lišenih slobode, kada uslijed divljanja bezdušnog kapitalizma mnoge osobe rade u gotovo ropskim uvjetima, svetkovanje Gospe, Otkupiteljice robova, itekako ima smisla.
Marijino ukazanje
Prema tradiciji, Blažena Djevica Marija, Majka čovječanstva, ganuta samilošću prema porobljenima, ukazala se 1. kolovoza 1218. svetom Petru Nolascu, te mu je naložila da osnuje novi red, koji će se posvetiti plemenitom djelu otkupljivanja robova. U ostvarenju toga ideala pomagao mu je Jakov I., aragonski kralj, a savjetovao ga je i potpomagao dominikanac, sveti Rajmund de Penyafort. Tako je u Barceloni osnovan red Blažene Djevice Marije od Milosrđa (Mater de Mercede). Pripadnici toga Gospina reda obvezuju se posebnim zavjetom da će dati i život za zarobljenu braću. Red je odobrio papa Grgur IX., 1235 godine. Blažena Gospa, Otkupiteljica robova, svojim zagovorom i zaštitom pratila je redovnike mercedarijevce, koji su pod njezinim okriljem i uz najveće žrtve spasili iz ropstva više od 70 tisuća duša, a djeluju i danas na svim kontinentima, posebno uspješno u misijama. Današnji blagdan naročito se svečano slavi u Barceloni, a Gospi od Otkupljenja posvećene su mnoge crkve, župe i biskupije diljem svijeta.
Molitvu Gospi o otkupljenja potražite OVDJE