Srce bistričkog svetišta je zavjetni kip Majke Božje Bistričke koji se datira na sam kraj 15. stoljeća. Kip pripada nizu crnih Madona, premda je pri restauraciji otkriveno da njegova tamna boja nije izvorna. Kasnogotički drveni kip bistričke Bogorodice, rad pučkog majstora, nema veliku umjetničku vrijednost, ali je nemjerljivo njegovo vjersko i nacionalno značenje.
Prema usmenoj predaji, kip je 1499. postavljen u prasvetištu na obližnjem Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od Turaka, kip je 1545. godine zakopan u župnoj crkvi u Mariji Bistrici, gdje je providonosno otkriven 1588. godine. Uskoro je, zbog seljačkih buna i stalnih najezda Turaka, kip zazidan. Drugi je puta pronađen tek 1684. godine, nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, i stavljen na počasno mjesto. Uskoro dolasci u Mariju Bistricu postaju organizirani u procesije hodočasnika, osobito od 1688., kada počinju brojna hodočašća. Bezbroj čudesnih događaja priznati su kao takvi tek poslije pomnih istraživanja i ispitivanja pouzdanih svjedoka.
Hrvatski je sabor 1715. darovao glavni oltar na čast Bistričke Gospe, a iste je godine papa Benedikt XIV. podijelio oproste hodočasnicima koji se ispovijede i pričeste. Veliki požar 1880. oštetio je čitavu crkvu, ali glavni oltar s kipom Majke Božje Bistričke ostao je posve neoštećen.
Veliki jubilej 1935. i krunjenje Gospinoga kipa zlatnom krunom
U jubilejskom slavlju 250. obljetnice svetišta, prigodom zagrebačkog hodočašća 7. srpnja 1935. godine, kip Majke Božje Bistričke okrunjen je dvjema jubilejskim zlatnim krunama; većom krunom glava presvete Djevice, a manjom glava djeteta Isusa. Krune za taj kip, prema nacrtu redovnice Anđeline Široki, načinio je pojasar Vlatko Mesić. Izrađene su prema uzoru na staru hrvatsku kraljevsku krunu iz 10. stoljeća i dar su hrvatskoga naroda. Prigodnu propovijed i posvetu pred 30.000 hodočasnika izrekao je tadašnji nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac, a zagrebački nadbiskup Antun Bauer proglasio je presvetu Bogorodicu Mariju, Majku Božju Bistričku, Kraljicom Hrvata.
Osobito ganutljiv prizor za vjernike bio je kada se nadbiskup Bauer približio kipu Majke Božje Bistričke i okrunio ga zlatnom krunom govoreći:
“Pod Tvoju se obranu utječemo, Sveta Bogorodice!
Naših patnja ne prezri u potrebama našim,
nego od sviju pogibli oslobodi nas vazda,
Djevice slavna i blagoslovljena.”
Bistrička Gospa uvijek bdije nad hrvatskim narodom
Selidba kipa, njegovo skrivanje i dva našašća budila su vjeru u njegovu čudotvornu moć. Bistrička Gospa bila je Tješiteljica kršćana za vrijeme turskih opasnosti, Pomoćnica u Prvome i Drugome svjetskom ratu te u obrambenom Domovinskom ratu. Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište Hrvatskim nacionalnim svetištem, a 1984. godine u Mariji Bistrici je održan i Nacionalni euharistijski kongres, kao vrhunac proslave velikoga jubileja Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata. U bistričkom je svetištu sv. Ivan Pavao II. 3. listopada 1998. blaženim proglasio kardinala Alojzija Stepinca.
Dodajmo ovome da u predvečerje svetkovine blagdana Majke Božje Bistričke, odnosno večeras, u 20:30 kreće procesija s gorućim svijećama od Crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca do Vinskog Vrha. U 21:30 u kapelici na Vinskom Vrhu slavlje prve svete misa svetkovine Majke Božje Bistričke predslavi vlč. Odilon Singbo.