Kustosica Anita Ruso / Foto: Boris Ščitar / Večernji list / Pixsell

U sklopu izložbe javnosti je predstavljeno 38 hrvatskih velikana koji su mijenjali svijet. Kako je došlo do realizacije ove izložbe?

Izložba Hrvatska svijetu je krajnji produkt jednog velikog projekta Večernjeg lista. Kroz 2020. godinu Večernji list objavio je 12 feljtona o isto toliko zaslužnih genijalaca, od znanstvenika do umjetnika. Planirali su 2020. godine napraviti izložbu za vrijeme predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije, no to je zbog pandemije odgođeno te se izložba otvara sada. Riječ je o uistinu velikoj izložbi koja se proteže na 1200 kvadratnih metara, a na kojoj je predstavljeno 38 genijalaca, umjetnika, izumitelja koji su svojim djelovanjem mijenjali svijet. Uvijek me pitaju zašto tih 38 jer ih imamo jako puno. Ja sam se oslonila na ovih 12 o kojima je pisao Večernji list, a onda smo dobili dopuštenje da proširimo izložbu. To je bio veliki izazov, naravno. Iščitala sam svu literaturu do koje sam mogla doći, uključujući i knjigu Bože Skoke ‘100 hrvatskih velikana’. Izabrala sam one koji su svojim djelovanjem najviše zadužili svijet. Hrvatska uistinu ima jako puno velikana, a među njima i jako puno onih za koje većina nije niti čula. Mi smo se na izložbi koncentrirali na one koji su promijenili globalnu povijest. Budući da osim ovih 38 imamo njih još, to je samo znak da se projekt može širiti i nadograđivati.

Na izložbi ima oko 1500 eksponata. Od kuda oni dolaze i jesu li posuđeni iz naših muzejskih institucija?

Baština koju mi imamo u depoima, u fundusima naših muzeja, galerija, arhiva pa i privatnih kolekcija je nešto što je zaista fascinantno. Imamo više od 40 posuditelja iz cijele Hrvatske. Među njima imamo dosta obrazovnih institucija koji su bili oduševljeni što mogu sudjelovati na izložbama jer to što oni čuvaju vide večinom samo njihovi studenti. Primjerice Naftno-geološki fakultet nam je posudio preventer koji se koristi u bušenju nafte, a izumio ga je naš veliki izumitelj Antun Lučić. Izdvajam i Memorijalne sobe Andrije Mohorovičića koji je sada aktualan zbog potresa. Na izložbi se može vidjeti pisaća mašina kojom je pisao, telefon kojim je komunicirao itd. To su inače mogli vidjeti samo studenti PMF-a.

Obuhvaćeni su velikani različitih interesa: znanstvenici, izumitelji, umjetnici, književnici…

Počinjemo od sv. Jeronima, a završavamo opernim divama Milka Trnina, Zinka Kunc te plesačica Mia Čorak Slavenska. U samom uvodu izložbe posjetitelji će se moći upoznati s velikim brojem književnika, filozofa, humanista kao što je Marko Marulić, Frane Petrić te umjetnici Julije Klović, Andrija Medulić, a onda vremenski idemo u razdoblje kada izumitelji dolaze na scenu. Počinjemo s Faustom Vrančićem, a završavamo s jednim našim izumiteljem koji je manje poznat, a to je Mario Puretić ili Puratić koji je izumio mehanički koloturnik koji služi za izvlačenje mreža iz mora. Do tog njegova izuma, sredinom 20. st., sve su se mreže izvlačile ručno, a danas ne postoji nijedan ribarski brod na svijetu koji to nema.

Foto: Marko Lukunić / PIXSELL

Jesmo li mi kao nacija neuki kada se radi o našim velikanima?

Pa ja bih rekla da smo malo manje opismenjeni kada se radi o našim velikanima i to iz razloga što stalno ponavljamo onih nekoliko istih i stalno ih vežemo uz iste stvari. Dobar primjer je Faust Vrančić: vežemo ga uz padobran, a Vrančić je prvi napravio nacrt žičare s dva užeta, koja se danas koristi, prvi je konstruirao viseći most koji se danas koristi. Dakle, kada govorimo i o imenima koja poznajemo, tu je jako puno toga za što ne znamo da su napravili. Meni je najveći izazov bio poznati isusovac Ruđer Bošković, koji je toliko toga napisao i toliko toga u teoriji predvidio. Mislim da se tijekom školovanja učenicima ne uspiju približiti naši velikani na način koji im je blizak. To je ono što smo s ovom izložbom pokušali. Kada dođemo do Ruđera Boškovića onda tu stoji neki laser i znamo da je on u svoj teoriji predvidio i opisao laser koji se danas koristi. U brojnim primjerima smo pokušali pokazati i današnju uporabu pa će se na izložbi moći vidjeti i jedna fotografija prve zagrebačke žičare koja je u to vrijeme bila najdulja na svijetu. Druge nacije ističu svoje velikane, a mi bismo puno više trebali na tome raditi i mislim da ova izložba može tu otvoriti vrata. Te velikane bismo trebali koristiti za brendiranje svoje zemlje jer se zemlja poistovjećuje sa svojim ljudima. To se kroz povijest pokazuje u svim nacijama. Zašto ne iskoristiti nešto što je pozitivno, što je lijepo i na kraju zašto se ne ponositi nečim što su dali ljudi ove zemlje, a što danas koriste svi ljudi u svijetu?

Foto: Matija Habljak / PIXSELL

Izgleda da među velikanima nemali broj zauzimaju i katolički velikani, bilo da su svećenici, sveci ili pape?

Na samom ulazu na izložbu susrećemo se s papom Skstom V., a kasnije i sveti Jeronim, Faust Vrančić koji je bio i biskup, isusovac Ruđer Bošković… Cijeli niz ljudi koji su bili i crkveni velikodostojnici i svećenici. Papa Siksto V. se smatra prvim svjetskim urbanistom jer je od Rima napravio ovo što je Rim danas. Povjesničari se jako spore oko njegova podrijetla, no određeni dokumenti koji su pronađeni u Splitskom državnom arhivu upućuju na to da je njegovo rodno mjesto Kruševice pokraj Boke kotorske, a da mu je otac bio Hrvat. Njegovi roditelji su pod navalom Turaka emigrirali u Italiju.

Hoće li ova izložba probuditi uspavani nacionalni ponos?

Nismo detaljno predstavili svakog velikana, nego smo uzeli ono najbitnije, ali mislim da će si ljudi stvarno moći posvijestiti koliko bogatu baštinu imamo. Vrijeme je da posvijestimo koliko su nam baštine, kulture i izuma ti ljudi ostavili u nasljeđe. Neki od njih svoje su izume napravili u inozemstvu, ali su se fantastične stvari događale i na tlu Hrvatske i odavde otišle u svijet. Ova izložba može putovati svijetom i predstavljati Hrvatsku.

Emisiju Kulturogram u cijelosti poslušajte ovdje: