Budi dio naše mreže

Novi generalni tajnik HBK: Prisutnost Crkve na digitalnom kontinentu je važna kako bi korisnicima odgovorili na njihova pitanja

Članovi Hrvatske biskupske konferencije održali su izvanredno zasjedanje pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića 15. rujna u Duhovnom centru Oaza sv. Marije Krucifikse – Službenice Milosrđa u Splitu. Za novog generalnog tajnika HBK izabran je doc. dr. sc. Krunoslav Novak.

/ Marija Pandžić

Vlč. Krunoslav Novak

U HKR-ovoj emisiji “Medijski putokaz” u četvrtak, 30. siječnja, dr. sc. vlč. Krunoslav Novak, docent na odjelu za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, govorio je o važnosti prisutnosti Crkve na digitalnom kontinentu u suvremenom društvu. “Mislim da je digitalni svijet jedan novi izazov u smislu da u njemu možemo prepoznati jedan novi kontinent na kojem ljudi borave, provode vrijeme i traže odgovore na svoja pitanja. Čini mi se zbog toga vrlo važnim biti nazočnim u tom svijetu i s odgovorima koji proizlaze iz našega nauka i vjere, Svetoga Pisma i u konačnici u tome nalazim odgovor na Isusovo poslanje: ‘Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju'”, poručio je doc. dr. sc. Krunoslav Novak.

Vlč. Krunoslav Novak dolazi iz župe Selnica, a rođen je u Čakovcu 1974. godine. Nakon završenog studija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, 1999. zaređen je za svećenika Varaždinske biskupije. Potom je je imenovan župnim vikarom u župi Nedelišće, a 2000. upraviteljem župe Kneginec. U jesen 2002. u Rimu na Papinskom salezijanskom sveučilištu upisuje postdiplomski studij s područja znanosti društvene komunikacije, gdje pod vodstvom prof. Tedeusza Lewickog 2005. postiže magisterij na temu “Lik suvremenog sveca u interpretaciji produkcijske kuće LuxVide”. Nakon položenog magisterija vratio se u Varaždinsku biskupiju, u kojoj formira i vodi Ured za pastoral u medijima Varaždinske biskupije do 2008. godine. Odredbom varaždinskoga biskupa Josipa Mrzljaka ponovno odlazi u Rim te je na istom sveučilištu završio doktorski studij na Fakultetu znanosti društvene komunikacije 2012. godine. Doktorsku disertaciju, naslovljenu “Religiozni identitet mladih. Medijska i interpersonalna komunikacija kao čimbenici koji utječu na izgradnju identiteta. Istraživanje o mladima Varaždinske biskupije u Hrvatskoj”, izradio je pod vodstvom mentora prof. Franca Levera i prof. Alessandre Rimano. Danas predaje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, na odjelu komunikologije.

Marija Pandžić i vlč. Krunoslav Novak

Poštovani dr. sc. Novak, otkuda ljubav prema medijima i znanosti?

Rekao bih da sam od svojih ranih godina moga školovanja i studija susreo fotografiju, a kasnije i na studiju i u bogosloviji upoznao sam i druge medije. Bio sam angažiran u studentskom listu “Spektrum”. Na taj način pomalo se razvijala jedna želja za dubljim upoznavanjem onoga što zapravo mediji mogu učiniti, ostvariti i komunicirati. Za znanost, uz teologiju, nakon određenog vremena kojeg sam proveo u pastoralu kao svećenik, moj tadašnji varaždinski biskup Marko Culej prepoznao je tu jednu žicu prema medijima u meni i uputio me na daljnji studij. Pomalo kroz studiranje susreo sam i prepoznao vrijednost produbljivanja određenih teorijskih znanja uz ono praktično što radimo svaki dan.

Doktorirali ste na temi “Religiozni identitet mladih. Medijska i interpersonalna komunikacija kao čimbenici koji utječu na izgradnju identiteta. Istraživanje o mladima Varaždinske biskupije u Hrvatskoj”. Možete li nam ukratko predstaviti zaključke Vašeg istraživanja?

To istraživanje bilo je provedeno 2010. godine, danas se to može činiti dosta davno. Slobodan sam reći da su neki od rezultata tih istraživanja još uvijek aktualni bez obzira na činjenicu da se mlade generacije brzo izmjenjuju, odnosno njihove komunikacijske potrebe. No kad se govori o pitanju identiteta, s naglaskom na onaj religiozni, čini mi se da ono što su rezultati moga istraživanja koje je pokazalo važnost interpersonalnih odnosa, dakle odnosa s konkretnim osobama u promišljanju vlastitih pitanja o smislu života. Smatram važnim iz toga zaključiti kako je u tome važna uloga župnih zajednica gdje mladi imaju prilike susresti konkretne osobe kao što su svećenik, vjeroučitelj ili nekog kolege koji razmišlja kao ti mladi. Iako se danas često prvi kontakt mladih sa svećenikom ostvaruje većinom putem društvenih medija, čini mi se ipak da konkretnija pomoć dolazi od osobe licem-u-lice, odnosno svjedočanstvom života i vrijednosti koje određeni čovjek živi.

Vlč. Krunoslav Novak

Na 60. teološkom-pastoralnom tjednu s dr. sc. Ivanom Uldrijanom održali ste predavanje „Digitalni svijet kao područje novog naviještanja”. Može li digitalni svijet biti područje novog naviještanja?

Zasigurno može. Kad govorimo o novom naviještanju, odnosno novom obliku evangelizacije, onda mislim da je digitalni svijet jedan novi izazov u smislu da u njemu možemo prepoznati jedan novi kontinent na kojem ljudi borave, provode vrijeme i traže odgovore na svoja pitanja. Čini mi se zbog toga vrlo važnim biti nazočnim u tom svijetu i s odgovorima koji proizlaze iz našega nauka i vjere, Svetoga pisma i u konačnici u tome nalazim odgovor na Isusovo poslanje: “Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju.” Biti nazočan na digitalnoj platformi znači donositi poruku evanđelja onima do kojih u fizičkom svijetu ne možemo svakodnevno doprijeti. To je jedna važna dimenzija.

Ono što bih kao sljedeće htio istaknuti, a tiče se digitalnih medija u odnosu na masovne medije (radio, televizija i tiskovine). Te masovne medije nazivali smo prozor u svijetu jer su nam omogućavali vidimo što se događa u svijetu. Digitalni mediji su vrata u svijet, tj. oni nam otvaraju svijet u koji korisnici tih medija ulaze i u njemu borave. To je velika razlika. Jer se često dogodi da oni koji putuju tim prostranstvima imaju tendenciju previše se ondje zadržati, a naš konkretni život odvija se u fizičkom svijetu, u međusobnim odnosima gdje ljudi mogu izgrađivati zajedništvo u punini koja ipak u digitalnom svijetu nije do kraja moguća.

Koje predmete predajete na Hrvatskom katoličkom sveučilištu? Što Vam znači rad sa studentima?

Na HKS-u predajem uvodne predmete u komunikacijske znanosti: “Uvod u komunikologiju”, “Televizijsko novinarstvo”, “Televizijsku produkciju”, “Foto-novinarstvo”, “Slika i film kao povijesni izvor” i “Semiotiku u medijima”. To su predmeti u kojima imam priliku i sam produbljivati svoja znanja i vještine, ali istodobno prenosim i svoja znanja studentima koja sam prikupio tijekom svog studiranja i rada. Tu se zapravo pronalazi jedna velika radost rada sa studentima koji dolaze iz svojih gimnazija s određenim predznanjima i iskustvima, ali uvijek je prekrasno vidjeti kako iz godine u godinu oni stasaju, u smislu odrastanja – ljudskog, znanstvenog i stručnog.

Vlč. Krunoslav Novak

Zašto ste se opredijelili za vizualnu komunikaciju? Koju ulogu ima važnost fotografija i video?

Ustvrdio bih kako mi prvo reagiramo na ono što smo vidjeli. Ako se vratimo na svoje korijene, ili ako pogledamo u Sveto Pismo, već od Knjige Postanka čitamo kad je Bog stvarao svijet kaže: “I vidje Bog da je dobro” (Post 1,10). Mislim da se naša komunikacija temelji na audio-vizualnoj razini u kojoj komuniciramo određenim znakovima koji imaju svoje određeno značenje. U promišljanju vizualne komunikacije uvijek na prvom mjestu treba biti osoba ili skupina kojoj se obraćamo razmišljajući o tome što će onaj znak koji ja posredujem toj osobi za nju značiti. Općenito je u komunikaciji važno voditi brigu o sugovorniku puno više nego o sebi radi toga jer imamo određenu jasnoću o tome što želimo reći, ali znajući o tome tko nas gleda ili sluša trebamo dopirati do njih onim znakovima koje će komunicirati ono što mi želimo poručiti. Na taj način promatrajući komunikaciju iznutra, činimo je efikasnijom.

Vaši hobiji su fotografija i snimanje filmova. Što je važno za dobru fotografiju?

Živimo u vremenu kad smo pomalo i izgubili vještinu dobrog fotografiranja. Možda to zvuči paradoksalno jer svatko od nas u svom telefonu danas ima kameru pa možemo fotografirati svaki trenutak. Međutim, čini mi se da postoji razlika od onog analognog vremena kad smo koristili fotoaparate s filmovima. Izgubili smo možda osjećaj za važan trenutak jer nekad kad je u fotoaparatu bilo 24 ili 36 snimaka dobro smo pazili što ćemo snimiti na nekom događaju. Danas s jednog događaja poput proslave rođendana ili vjenčanja od mnoštvo fotografija mali broj njih šalje i određenu poruku. Te fotografije često puta ostanu zakopane na memorijskoj kartici našeg uređaja, a često zato što ne komuniciraju pravu poruku. Kad me pitate što je važno za dobru fotografiju, onda je to pronaći važan trenutak kojeg želite zabilježiti.

Emisiju “Medijski putokaz” poslušajte ovdje:

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja