Budi dio naše mreže

MEKSIKO Autorica slike 'Majka života': "U sebi sam čula krik umirućeg djeteta i želim posvijestiti ljudima što to znači"

Autorica slike Blažene Djevice Marije koja ljubi nerođeno dijete, 60-godišnja meksička umjetnica Ana Laura Salazar, rekla je da je osjetila unutarnji poticaj da je naslika tijekom napredovanja pokreta za legalizaciju pobačaja u Meksiku. Pojasnila je također kako je to djelo izraz zahvalnosti Djevici Mariji što je posredovala za nju u različitim životnim periodima.

/ ts

Meksički Vrhovni sud 29. srpnja odbio je prijedlog zakona kojim se željelo dekriminalizirati pobačaj u toj zemlji, a slika koja prikazuje Djevicu Mariju kako ljubi nerođeno dijete u jeku borbe ‘za život’ u Meksiku velikom se brzinom proširila društvenim mrežama, piše AciPrensa.

Podrijetlo slike

Autorica slike 60-godišnja meksička umjetnica Ana Laura Salazar rekla je da je osjetila unutarnji poticaj da je naslika tijekom napredovanja pokreta za legalizaciju pobačaja u Meksiku. Pojasnila je također kako je to djelo izraz zahvalnosti Djevici Mariji što je posredovala za nju u različitim životnim periodima.

“Gospa, koju toliko volim, mnogo me puta uslišala. Jednog dana sam joj obećala da ću napraviti sliku u obranu života kako bih pomogla VIFAC-u, ustanovi posvećenoj promicanju posvajanja neželjene djece kako bi imali dostojanstven život”, pojašnjava.

Umjetnica je otkrila da je, nakon što je saznala da zakon o pobačaju u Meksiku nije prihvaćen, “u znak zahvalnosti Djevici” naslikala sliku “Marija, Majka života” koja je predstavljena u župi San Josemaría u Santa Fe, Mexico City.

Opredjeljenje ‘za život’

Anino opredjeljenje ‘za život’ počelo je prije mnogo godina kada je vidjela čin pobačaja u jednom filmu. “U sebi sam čula krik umirućeg djeteta i bila sam prestravljena. Od tada imam želju posvijestiti ljudima što to znači, i na ljudskom i na božanskom planu”, pojasnila je.

Još jedan trenutak u životu koji joj je pomogao nadahnuti rad bila je njezina četvrta trudnoća u dobi od 40 godina. Uz objavu slike ‘Marije, Majke života’ na svom Facebook profilu umjetnica je napisala: “Prije nekog vremena imala sam izvanmaterničnu trudnoću što je dovelo do pobačaja. Izgubiti to dijete bila je neizmjerna bol, ali to je bila NAŠA beba i krstili smo je imenom ‘Alfonsina’. Taj gubitak natjerao me na razmišljanje koju bol moraju pretrpjeti mnogi roditelji kad izgube dijete. Također me potaknulo na razmišljanje o milijunima neželjenih beba koje se svakodnevno abortiraju ili odbacuju. Nazvala sam ovo djelo ‘Marija, Majka života’. U čije ruke doli njezine je bolje položiti taj dragocjeni dar života?

“Nuestra Señora de la Vida” – Ana Laura Salazar

“Vjerujem da iza toga stoji ruka naše Majke”

Umjetnica je otkrila da je, saznavši da zakon o pobačaju nije odobren u Meksiku 29. srpnja, “u znak zahvalnosti Djevici”, odlučila poslati fotografiju ove slike nekim prijateljima, među kojima je i otac Francisco Cantú.

“Župljanka sam župe San Josemaría, dugi niz godina poznajem oca Francisca Cantúa te sam naslikala i slike otajstava svete krunice za kripte”, rekla je umjetnica.

“On me je pitao može li sliku proslijediti svojim prijateljima i tako je počela ‘putovati’ od jedne osobe do druge te je postala viralna. Vjerujem da iza toga stoji ruka naše Majke”, kazala je.

Kako su mnogi tražili primjerak slike, Salazar je odlučila da će prihod biti doniran “inicijativama za život poput VIFAC-a”.

“Mnogi ne znaju tko je to naslikao, ja sam samo sredstvo u Marijinim rukama”

“Ljudi koji me poznaju čestitali su mi i rekli da ih je jako dirnula slika Djevice s djetetom. Nemam namjeru postati poznata putem ove slike; zapravo mnogi ne znaju tko je to naslikao, ja sam samo sredstvo u Marijinim rukama. Ono što sam doista željela postići ovom slikom jest spriječiti smrt nevine dječice i utješiti majke i očeve koji su izgubili svoju djecu prije ili čak nakon rođenja”, zaključila je.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja