Banka humanog mlijeka ustanova je u kojoj se pohranjuje, obrađuje i testira humano mlijeko koje majke izdoje za svoje dijete ili koje žene daruju banci kako bi ga mogla iskoristiti djeca kojoj je potrebno. Majčino mlijeko sadrži protutijela koja štite prerano rođenu djecu, kao i djecu rođenu u terminu, protiv bolesti i crijevnih infekcija. Za djecu koja su u neonatalnim jedinicama intenzivnog liječenja, donacije mlijeka su presudne za život. Tko sve može primiti, a tko darovati majčino mlijeko? Zašto je ono toliko važno? Prijeti li ikakva opasnost od "tuđeg" mlijeka? Na ta i brojna druga pitanja odgovarale su gošće Argumenata: doc. dr. sc. Branka Golubić Ćepulić, predstojnica Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju i voditeljica Banke humanog mlijeka te izv. prof. dr. sc. Anita Pavičić Bošnjak, iz Odjela za podršku dojenja Banke humanog mlijeka, Hrvatske banke tkiva i stanica Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju.
15. studenog 2020. navršit će se godina dana postojanja Banke humanog mlijeka. “Program je bio u tih gotovo godinu dana samo jednom zaustavljen, na 43 dana, i to na početku pandemije koronavirusa”, istaknula je voditeljica Banke humanog mlijeka objašnjavajući da se proučavala opasnost humanog mlijeka u odnosu na prijenos COVID infekcije. “Danas se zna da to nije opasnost. Tako da smo u ovom trenutku došli do ravnoteže količine darovanog mlijeka u odnosu na potrebe. A zapravo bi nam trebala količina od 100 litara mlijeka mjesečno da bismo pokrili sve potrebe u cijeloj Hrvatskoj”, rekla je doc. dr. sc. Golubić Ćepulić.
Doc. dr. sc. Branka Golubić Ćepulić
Darovano humano mlijeko izdaje se uglavnom prerano rođenoj djeci ili bolesnoj novorođenčadi. Najčešći razlozi zbog kojih je potrebno darovano humano mlijeko su: rođenje prije termina, usporen rast, intolerancija na zamjensko mlijeko, alergije na hranu, malapsorpcija, imunodeficijencije, prije ili poslijeoperativna dohrana i imunološka potpora. “Banka humanog mlijeka pridržava se strogih standarda probira i testiranja darivateljica te testiranja i obrade darovanog humanog mlijeka. Potencijalne darivateljice mlijeka ispunjavaju zdravstveni upitnik i uzima im se uzorak krvi za pretrage na hepatitis B i C, HIV te sifilis. Darovano se mlijeko testira na bakterije za koje je propisana gornja dozvoljena granica. Nakon pasteriziracije u mlijeku ne smije biti bakterija pa se ponovo mikrobiološki testira kako bi se potvrdilo da su sve bakterije u mlijeku uništene”, objasnila je voditeljica Banke humanog mlijeka.
U majčinom mlijeku se nalaze brojne zaštitne tvari koje štite djecu u najosjetljivijoj fazi njihova života od različitih infekcija, prije svega upala poput teške upale crijeva
Darovano humano mlijeko daje se djeci čije majke ne proizvode dovoljno mlijeka. Do toga može doći iz raznih razloga: majci mlijeko kasni zbog okolnosti poroda ili trudnoće, uključujući prerani porod; majka ne proizvodi dovoljno mlijeka za svoje dijete ili svoju djecu (npr., blizanci ili trojke); stres ometa proizvodnju mlijeka, npr. majka hospitaliziranog djeteta ne može držati ili izravno dojiti svoje dijete; majci su potrebni lijekovi koji bi kroz njezino mlijeko mogli naštetiti njezinu djetetu; majka ima bolest zbog koje ne smije dojiti, npr. HIV.
Izv. prof. dr. sc. Anita Pavičić Bošnjak
“Majčino mlijeko, darovano humano mlijeko je za nedonoščad, prijevremeno rođenu djecu, ali i za bolesnu djecu koja se liječe u jedinicama intenzivnog neonatalnog liječenja – lijek. Znači, ne samo hrana već i lijek. U majčinom mlijeku se nalaze brojne zaštitne tvari koje štite djecu u najosjetljivijoj fazi njihova života od različitih infekcija, prije svega upala poput teške upale crijeva koje se javljaju kod prijevremeno rođene djece, štite ih od plućnih bolesti, štite ih općenito od infekcija organizma koje zovemo sepsa u djece. Darovano humano mlijeko ima iznimno veliki značaj za njihov rast i razvoj”, naglasila je izv. prof. dr. sc. Anita Pavičić Bošnjak, iz Odjela za podršku dojenja Banke humanog mlijeka.
Da bi majka mogla biti darivateljica mlijeka, treba imati dnevno barem 150 mililitra mlijeka viška
U emisiji je naglašeno da nema svaka majka višak mlijeka. Da bi majka mogla biti darivateljica mlijeka, treba imati dnevno barem 150 mililitra mlijeka viška. U Zagrebu je riješen i prijevoz mlijeka, vozilo dolazi po mlijeko darivateljice kada skupi 3-4 litre. Mlijeko se pohranjuje u jednokratne bočice koje osigurava Banka humanog mlijeka. Svaka bočica mora biti označena imenom i/ili brojem darivateljice dobivenim od Banke te datumom na koji je mlijeko izdojeno. Mlijeko se stavlja u hladnjak unutar 30 minuta od izdajanja i premješta u zamrzivač unutar 24 sata. Kako bi se osigurala što niža temperatura, mlijeko treba biti pohranjeno što dalje od vrata zamrzivača. Za kontrolu temperature u zamrzivaču od Banke humanog mlijeka dobiva se uređaj za mjerenje temperature.
Treba spomenuti da je Banka humanog mlijeka Kliničkog bolničkog centra Zagreb je neprofitna i radi za dobrobit potrebite djece. Svako je darivanje dobrovoljno, anonimno i besplatno. Ako se želite prijaviti za darivateljicu ili dobiti dodatne informacije pošaljite mail na banka.mlijeka@kbc-zagreb.hr ili nazovite 01 4604 715.