Budi dio naše mreže

DUHOVNOST PODUZETNIŠTVA Stvaralački rad (2. dio)

"Bogu nije do priče, već do rezultata rada i djela koja svjedoče vjeru. Nema vjere bez stvaranja i bez djela koji su rezultati rada bez obzira na područje ljudskog stvaralaštva!", poručuje dr. sc. Vladimir Grebenar, pred., univ. spec. oec. u tekstu objavljenom u Veritasu u rubrici "Duhovnost poduzetništva".

/ Vladimir Grebenar

“Doista, kao kad ono čovjek, polazeći na put, dozva sluge i dade im svoj imetak. Jednomu dade pet talenata, drugomu dva, a trećemu jedan – svakomu po njegovoj sposobnosti. I otputova. Onaj koji je primio pet talenata odmah ode, upotrijebi ih i stekne drugih pet. Isto tako i onaj sa dva stekne druga dva. Onaj naprotiv koji je primio jedan ode, otkopa zemlju i sakri novac gospodarov. Nakon dugo vremena dođe gospodar tih slugu i zatraži od njih račun. Pristupi mu onaj što je primio pet talenata i donese drugih pet govoreći: ‘Gospodaru! Pet si mi talenata predao. Evo, drugih sam pet talenata stekao!’ Reče mu gospodar: ‘Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radost gospodara svoga!’ Pristupi i onaj sa dva talenta te reče: ‘Gospodaru! Dva si mi talenta predao. Evo, druga sam dva talenta stekao!’ Reče mu gospodar: ‘Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radost gospodara svoga.’ A pristupi i onaj koji je primio jedan talenat te reče: ‘Gospodaru! Znadoh te: čovjek si strog, žanješ gdje nisi sijao i kupiš gdje nisi vijao. Pobojah se stoga, odoh i sakrih talenat tvoj u zemlju. Evo ti tvoje!’ A gospodar mu reče: ‘Slugo zli i lijeni! Znao si da žanjem gdje nisam sijao i kupim gdje nisam vijao! Trebalo je dakle da uložiš moj novac kod novčara i ja bih po povratku izvadio svoje s dobitkom. Uzmite stoga od njega talenat i podajte onomu koji ih ima deset. Doista, onomu koji ima još će se dati, neka ima u izobilju, a od onoga koji nema oduzet će se i ono što ima. A beskorisnoga slugu izbacite van u tamu. Ondje će biti plač i škrgut zubi.'” (Mt 25, 14-30).

U poznatoj prispodobi o talentima iz Matejeva evanđelja (Mt 25, 14-30) opisana je najsavršenija suvremena organizacija rada za stvaranje. Trojica sluga su trojica radnika u gospodarevom poduzetništvu.

Eto nas sad i do onoga trećeg radnika. Zanimljivo, baš on, koji je imao samo jedan talent, nije učinio ništa, a imao je najlakšu ulogu. Njemu savršena organizacija ne odgovara. Očekivanja su od njega bila najmanja, pritisak je bio najslabiji, mogućnost da pogriješi u stvaranju je bila neznatna… Ali on je igrao skroz na sigurno. Kakav je to zapravo radnik bio? Po svemu sudeći, rekli bismo mi danas sasvim običan radnik, onaj koji za sebe tvrdi da trpi nepravde u društvu i da su drugi krivi za njegove probleme, ima malu plaću, male sposobnosti, sebe smatra skromnim i običnim… No ipak, i on je primio talent da s talentom nešto novo stvori.

Osobna inicijativa, kreativnost i inovativnost za njega nisu bili izbor.

Ovaj je radnik odrađivao svoj posao kao i do sada, ništa novog u poslu nije promijenio, ništa se novo nije dogodilo u njegovoj priči. Sve je ostalo isto kao i prije, bez obzira na priliku da učini nešto novo, bolje nego do sada. Osobna inicijativa, kreativnost i inovativnost za njega nisu bili izbor, njegov je izbor da drugi stvaraju, a da se njemu dodijeli radno okruženje u kojem on može odrađivati neki zadani posao, uvijek na isti način i bez promjene. Dakle, prema onoj „uvijek sve po starom“ i „ne možeš ga toliko malo platiti koliko on malo može raditi…“, bez ostvarivanja, samo odrađivanje.

Ovaj je radnik imao priliku stvarati i tu priliku nije iskoristio.

Nažalost, ovaj je radnik imao priliku stvarati i tu priliku nije iskoristio. Čime se on to opravdava kada je gospodar tražio račun o stvaranju? Reče on gospodaru: „Znadoh te. Čovjek si strog…“ Dakle, on dobro poznaje gospodara i ističe strogost! Čvrstina u odlučivanju i nepokolebljivost je vrlina velikih lidera. Prva dva radnika nisu rekli gospodaru da je strog, ali ovaj jeste i on govori istinu, zato njegovo daljnje opravdavanje svjedoči protiv njegova nedjela. Gospodar je očito poznat kao čovjek velikog reda i velikih poduzetničkih i upravljačkih sposobnosti jer „žanje gdje nije sijao i kupi gdje nije vijao…“ pa sluga još daje slavu poslodavcu zbog ovih sposobnosti i priznaje gospodaru izvrsne upravljačke sposobnosti.

Sad se ovaj radnik brani samosažaljenjem: „Pobojah se stoga…“ i manipulacijom želi sebe prikazati običnim, malim radnikom, ovisnim o naklonosti gospodara. Sluga mudrom i pravednom gospodaru zapravo poručuje da u njemu vidi uzrok svoje inertnosti. Laže da se boji strogog gospodara, da osjeća strahopoštovanje te da od tolike razlike u sposobnostima između njih dvojice nije u stanju djelovati slobodno. Kakav pokušaj manipulacije! Dakle, on priznaje vrhunske sposobnosti i osobne vrline gospodaru i tvrdi da zbog toga što on nije niti blizu takav, ne može stvarati, jer se boji! Uobičajeno ovakvi radnici manipuliraju nadređenima naglašavajući svoju odanost organizaciji, ali i osobne privatne probleme i pokušavajući pridobiti na (su)osjeća(n)je naklonost nadređenih kako bi pokrili svoj neučinkoviti rad. To je učinio i ovaj radnik. On je na kraju lucidno istaknuo svoju pravednost riječima: „Sakrih talent tvoj u zemlju… evo ti tvoje“. Ovaj je radnik igrao na kartu (pripadnosti organizaciji) brige za imovinu gospodara da netko ne otuđi talent, a zatim da je pošteno i brižno vratio što je primio, nije ukrao, čuvao je tuđe i nije dopustio da itko drugi ukrade. Sluga do kraja prodaje svoju priču.

Gospodar zna da je i sluga imao određene sposobnosti, premda najmanje od svih, ali ipak dovoljno velike da stvara, a nije izabrao stvarati nego čekati.

Mudri gospodar prozire zlo, licemjerje i laž. Gospodar zna da je i sluga imao određene sposobnosti, premda najmanje od svih, ali ipak dovoljno velike da stvara, a nije izabrao stvarati nego čekati. Poslodavac kori tog radnika što ništa nije stvorio, naziva ga „zli i lijeni slugo“ zbog toga, još mu na teret stavlja i to što nije makar novac oročio za kamatu. Zašto sluga nije novac oročio kod banke?

Tri su razloga zašto Isus navodi ovaj primjer s bankom. Prvi, zato što je sluga zavidan gospodaru i njegovoj zaradi i možda je to razlog zašto su njegove sposobnosti najmanje i zašto nije mogao primiti više od jednog talenta. Drugi, riječ je o bankarstvu koje je prisutno jednako i u današnje vrijeme kao i u Isusovo pa je ovaj primjer razumljiv i danas. Treći i najvažniji razlog, riječ je o investiciji bez rizika, koje i danas postoji u financijskom menadžmentu. Ulaganje u oročene depozite i bezrizične obveznice danas su najsigurniji način zarade, manji je očekivani prinos od ulaganja u druge biznise, ali zato siguran! Dakle, da je htio, kad već nije htio stvarati, mogao je uložiti novac kod novčara. Međutim, sluga je radio protiv interesa gospodara. Njegova je kreativnost bila u tome da lažima sakrije zavist i lijenost te proda priču kako je odan, a i malen te ne može stvarati pa on samo odrađuje i brine se za gospodarevo. Ovdje se iskazuje nevjerojatna oholost i bahatost mnogih koji se ponašaju na ovakav način na svome radnom mjestu i u svojoj službi. Lucidna i perfidna podvala ne može proći kod pravednog i mudrog gospodara. Što čini gospodar – poslodavac? Zapovijeda drugim slugama da ovog slugu otpuste i da mu daju otkaz.

Bogu nije do priče, već do rezultata rada i djela koja svjedoče vjeru.

Biblijska je poruka jasna, ovakvo ponašanje zaslužuje paklenu kaznu gdje je „plač i škrgut zubi“. Dakle, Bogu nije do priče, već do rezultata rada i djela koja svjedoče vjeru. Nema vjere bez stvaranja i bez djela koji su rezultati rada bez obzira na područje ljudskog stvaralaštva!

Vladimir Grebenar diplomirao je marketing menadžment i završio postdiplomski sveučilišni studij iz poduzetništva na ekonomskom fakultetu u Osijeku. Doktorirao je na Međunarodnom međusveučilišnom Interdisciplinarnom studiju Poduzetništvo i inovativnost pri Međunarodnom centru za poduzetničke studije (ICES, International Centre for Entrepreneurial Studies) između 5 sveučilišta u Europskoj uniji i Velikoj Britaniji (EFOS Osijek, University of Turku Finska, Durham University UK, University of Maribor Slovenija & University of Klagenfurt, Austrija). Posjeduje izbor u nastavno zvanje predavača za visoko obrazovanje od strane Matičnog povjerenstva za društvene znanosti Vijeća veleučilišta i visokih škola u RH pri MZOS. Ovlašteni je investicijski projektant (OIP) i tajnik Hrvatskog društva investicijskih projektanata (HDIP). 

Posjeduje višegodišnje iskustvo top menadžmenta i upravljanja velikim i složenim poslovnim organizacijama iz djelatnosti građevinske proizvodnje i trgovine. Vlasnik je i direktor konzultantskog poduzeća Holspico d.o.o. i posjeduje višegodišnje konzultantsko iskustvo. Predavač je predmeta iz područja marketinga, poduzetništva, računovodstva, strateškog i operativnog menadžmenta, trgovinskog poslovanja, poslovne komunikacije, obiteljskog poduzetništva, projektnog menadžmenta i upravljanja rizicima na stručnom studiju Europska poslovna škola (EBUS). 

Intrizična radoznalost učenja i spoznaje novih znanja najveći je hobi. Košarka, nogomet, plivanje i trčanje aktivnosti su koje život čine boljim. Najveći osobni uspjeh i najveće zadovoljstvo su zajedničko vrijeme provedeno sa obitelji, suprugom i šestero male djece.

Ključne riječi:
duhovnost poduzetništva

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja