Ne stoji li u Bibliji obećanje blagoslova za vjernost čovjeka prema Bogu? Zašto sve to nije jednostavno vidljivo svim ljudima na zemlji? Što kaže Bog? „Zato, ako doista poslušate zapovijedi koje vam danas izdajem i budete ljubili Jahvu, Boga svoga, i služili mu svim srcem svojim i svom dušom svojom, davat ću vašoj zemlji kišu u pravo vrijeme: u jesen i u proljeće, i moći ćeš sabirati svoje žito, svoje vino i svoje ulje; travu ću davati po tvome polju tvome blagu. Tako ćeš jesti i biti sit.“ (Pnz 11,13-15).

Što zapravo čovjek zna?

Bog je po Mojsiju obećao svoj blagoslov zajednici ljudi koji su se u to vrijeme bavili poslom koji bismo mi danas nazvali primitivnom poljoprivredom. Međutim, u to je vrijeme to bio na neki način najzastupljeniji oblik posla i poruka obećanja blagoslova za vjernost Bogu. Poruka je upućena narodu toga vremena da je razumije. Mudro je vjerovati da Bog isto obećava i danas nama u suvremeno doba, jer Bog je vječan i njegova su obećanja i zakoni za sva vremena. Na našu žalost, bahatost i oholost čine čovjeka priglupim i primitivnim te zasljepljuju i zaglušuju um i srce tako da ne možemo razumjeti jednostavne poruke Stvoritelja kako uspjeti. Bog koji je jednako stvorio svemir i atom učinio je jednostavnim opis onoga što treba predstavljati čovjekov uspjeh. Naša neskrivena želja da se postavimo namjesto Stvoritelja čini da se uspjehom danas smatraju razna dostignuća ljudskog rada koja u sebi imaju vrlo malo ili pak nemaju vrijednosti za druge ljude, uglavnom samo za sebe. Prije svega, treba naglasiti da znanost nije dala odgovore niti na 4 posto pitanja koja s pravom postavljamo kada promatramo poznate pojave u Svemiru. Niti poznajemo Svemir, niti možemo dati odgovore na neka temeljna pitanja o nama samima. Primjerice, kada se samo analizira povijest razvoja psihologije rada, spoznajemo da jedan znanstvenik pobija drugoga sa svojim tezama, a svi su oni znanstvenici kojima se može vjerovati, ali i znanstvenici čiji se rad može osporiti. Uistinu, svi koji su u znanstveno–akademskoj zajednici u iskrenim i intimnim razmišljanjima o svojim istraživanjima, moraju priznati da svaka nova spoznaja ne rješava otvorena pitanja, već otvara sve veći broj novih. Pa kada ne možemo temeljito odgovoriti na neka fundamentalna pitanja o nama samima, moramo priznati da nismo sposobni odgovoriti niti na pitanje što je to čovjekov uspjeh.

Znanstveno ne možemo odgovoriti na pitanje čovjekovog uspjeha, jer je uspjeh nužno povezan s vrijednostima u koje vjerujemo, a znanost nema jedinstvene humane univerzalne vrijednosti, koliko god to znanstvenici pokušavali argumentirati. Navest ću primjer, pitanje zaštite čovjekovog života od začeća je za vjernike neupitno, jer je čovjekov život najveća vrijednost u društvu kojeg ne bi niti bilo bez rađanja djece. S druge strane, isto pitanje za razne liberalne queer teoretičare i aktiviste u prvi plan stavlja pravo žene da ubije radi ljubavi prema sebi samoj. Znanost je katkada toliko impotentna da nije u stanju odgovoriti na ovakva pitanja.

Kada se raspravlja o čovjekovom pravu i uspjehu, ljudska sebičnost i oholost su snažne i lucidne sile koje do kraja pobijaju sve argumente za život i stvaranje, no na kraju padaju na jednostavnim premisama da ne može uspjeh biti pravo na ubojstvo, a vrijednost smrt u društvu koje izumire. Ne može uspjeh biti profit u poslovanju, a vrijednost razna društvena priznanja, kada su radnici mizerno plaćeni.

„Car je gol“, reklo je djete (H. C. Andersen, Carevo novo ruho), dok su odrasli šutjeli u strahu. Uistinu, car je bio gol i to su svi vidjeli, no strah, licemjerje i ljudska težnja da se dodvori vlastima morali su odati priznanje lažnom carevom uspjehu. Pa tko je onda postigao uspjeh? Većina koja se divi carevoj golotinji, sramoti i bijedi u strahu za vlastitu bijedu da su bestijalnosti i sebičnost uistinu vrijednost suvremene civilizacije ili dijete koje je s uspjehom izgovorilo istinu i otišlo radosno na igru. Mnoštvo mudrih i umnih laži naspram djetinje iskrenosti. Možda je zato Bog i došao kao dijete!

Je li Isus Krist bio uspješan?

Postavlja se pitanje pa je li i sam Krist Gospodin bio uspješan? U jednom razgovoru kojem sam prisustvovao na temu vrijednosti nasljedovanja Isusa Krista, čuo sam komentar „pa je li uspjeh biti sramotno raspet na križu?“. Čovjek zastane i stane pred vratima vjere. Uistinu, je li uspjeh biti potpuno odbačen i ponižen, biti proklinjan i osuđen, biti izrugivan i teško trpjeti i na kraju završiti misiju s potpunim gubitkom svega? Isus je sve dao od sebe i sve izgubio na najokrutniji način. Kakav je to uspjeh? Zar nas Bog želi uvjeriti u uspjeh mimo zdravog razuma koji nam je sam dao? Zar je smrt Sina uspjeh? Gdje je dokaz tog uspjeha? Kako da vjerujemo? Postoji samo jedan jedini odgovor koji za sve to što se Isusu dogodilo svjedoči o uspjehu, a to je uskrsnuće. Isus je uskrsnuo i On je živ. Nije se pokazao niti jednom nevjerniku, već samo vjernicima. Apostoli, učenici i žene koji su slijedili Isusa doživjeli su potpuni poraz u sebi s Isusovom smrću na križu, ali vrlo brzo se rezultat promijenio u potpunu pobjedu s uskrslim Kristom. Privremeni neuspjeh se pretvorio u neizmjeran uspjeh svih koji su slijedili Krista.

Nitko tko je bio vjeran Isusu nije doživio konačan neuspjeh, svi su slavili Isusovu pobjedu nad smrću. Slijediti Isusa je zajamčeni uspjeh, premda nam to ne mora uvijek biti znano kako. Niti jedan nevjernik nije ugledao uskrslog Isusa, vidjeli su ga oni što su vjerovali u njega. Isus je ime za uspjeh i on je proslavio sve svoje neizrecivom pobjedom i uspjehom. Kristovo uskrsnuće za vjernike je pobjeda i njihov uspjeh, za nevjernike potpuno neshvaćanje i nerazumijevanje.

Obilježja uspješnih poduzetnika

Zato nije pitanje uspjeha u poslovnom svijetu pitanje nagrada za rezultate iz bilance i računa dobiti, što se često plaćaju puta slomljenim obiteljskim odnosima, sebičnim životima za sebe same, lažnim prijateljstvima iz interesa, ovisnostima i strahovima prema politici, već pitanje jesu li ti rezultati posljedica rada na korist drugih ljudi, svjedočanstvo Krista Gospodina u radu, u djelima. Bog po Mojsiju nije obećao svim vjernima da će biti neizmjerno materijalno bogati, već da će biti siti svega. Bog daje pojedincima takve talente da imaju vlasništvo nad poslovnim sustavima, ali zbog drugih ljudi, ne samo zbog sebe samih. Znanost koja ne želi do kraja priznati Boga Oca mora priznati da su obilježja uspješnih poduzetnika prava kršćanska obilježja. Znanstvena literatura suvremenog poduzetništva dokazuje da je najveća vrijednost uspješnih poslovnih ljudi bila i da će biti etika. Ne postoji poslovna etika, postoji etika. Netko je ili etičan ili nije etičan (John Maxwell, vodeće svjetsko ime za liderstvo u poslovanju). Ne može se biti u poslu etičan, a izvan posla neetičan. Ljudi od istinskih kršćanskih vrijednosti imaju velike kapacitete za stvaranje i poduzetništvo, no to podrazumijeva i rad na sebi. Isus do svoje tridesete godine nije bio samo u molitvi, već je tesao svoj obrt, strpljivo i uporno stvarao predmete od drveta, preciznim radom i visokom profesionalnošću.

Upornost, osjećaj za pravednost, beskompromisnost, rad za druge, briga za organizaciju, postavljanje vrijednosti, nesebičnost, prihvaćanje pada i ponovno dizanje, neizreciva želja za stvaranjem, skromnost, poštenje, vjernost načelima,… poduzetništvo 21. stoljeća.

Znam da bi mnogi kritičari sada rekli da nedostaje popisu i hladno korporacijsko profitno usmjerenje. Odgovor je da preko 90 posto radne populacije radi u malim i srednje velikim poslovnim sustavima… David je pobijedio, ne Golijat. Kada je jedan uspješni hrvatski poduzetnik i vjernik, čije ime, prezime i tvrtku znam, na predavanju postdiplomskim studentima rekao da je oduvijek njegova misija bila biti David, iz publike se javio jedan menadžer čije ime niti poduzeće nisam upamtio. On je komentirao: „Možda je vrijeme da budete Golijat“. Mudri poduzetnik svjetski poznatog hrvatskog brenda je rekao: „Kada poželim biti Golijat, izgubit ću od Davida“.

Vladimir Grebenar diplomirao je marketing menadžment i završio postdiplomski sveučilišni studij iz poduzetništva na ekonomskom fakultetu u Osijeku. Doktorirao je na Međunarodnom međusveučilišnom Interdisciplinarnom studiju Poduzetništvo i inovativnost pri Međunarodnom centru za poduzetničke studije (ICES, International Centre for Entrepreneurial Studies) između 5 sveučilišta u Europskoj uniji i Velikoj Britaniji (EFOS Osijek, University of Turku Finska, Durham University UK, University of Maribor Slovenija & University of Klagenfurt, Austrija). Posjeduje izbor u nastavno zvanje predavača za visoko obrazovanje od strane Matičnog povjerenstva za društvene znanosti Vijeća veleučilišta i visokih škola u RH pri MZOS. Ovlašteni je investicijski projektant (OIP) i tajnik Hrvatskog društva investicijskih projektanata (HDIP). 

Posjeduje višegodišnje iskustvo top menadžmenta i upravljanja velikim i složenim poslovnim organizacijama iz djelatnosti građevinske proizvodnje i trgovine. Vlasnik je i direktor konzultantskog poduzeća Holspico d.o.o. i posjeduje višegodišnje konzultantsko iskustvo. Predavač je predmeta iz područja marketinga, poduzetništva, računovodstva, strateškog i operativnog menadžmenta, trgovinskog poslovanja, poslovne komunikacije, obiteljskog poduzetništva, projektnog menadžmenta i upravljanja rizicima na stručnom studiju Europska poslovna škola (EBUS). 

Intrizična radoznalost učenja i spoznaje novih znanja najveći je hobi. Košarka, nogomet, plivanje i trčanje aktivnosti su koje život čine boljim. Najveći osobni uspjeh i najveće zadovoljstvo su zajedničko vrijeme provedeno sa obitelji, suprugom i šestero male djece.