Afektivna zrelost vrlo je važan motor psihičkog razvoja i ponašanja osobe jer pomaže u orijentiranju vlastitog bića prema ostvarenju izabranih ciljeva. Ako osoba ostaje nezrela u ovom području, onda afektivni aspekti ometaju slobodu darivanja sebe na putu kršćanske ljubavi. U nastavku donosimo savjete teologinje i psihologinje doc. dr. sc. Sande Smoljo-Dobrovoljski za očuvanje nutarnje: emocionalne i duhovne stabilnosti u životu i radu.
Odluke je potrebno donositi staloženo
Malo je poznata činjenica kako je papa Franjo kao mladi svećenik posjećivao psihoanalitičarku koja mu je pomogla nositi se s anksioznošću i strahovima, naučiti kako kontrolirati svoju tjeskobu te izbjeći naglo donošenje odluka.
Jedna od metoda koju je koristio jest slušanje Bacha. Znanstveno je dokazano da slušanje klasične glazbe pomaže u otklanjanju depresije te smanjuje hormone povezane sa stresom, kao što je kortizol.
Papa Franjo je objasnio „da bi bilo opasno i štetno kad bi odluke donosio u stanju anksioznosti. Isto vrijedi i za tugu prouzrokovanu nemogućnošću rješenja nekog problema.”
Iznimna važnost emocionalne zrelosti
Afektivna zrelost vrlo je važan motor psihičkog razvoja i ponašanja osobe jer pomaže u orijentiranju vlastitog bića prema ostvarenju izabranih ciljeva.
Ako osoba ostaje nezrela u ovom području, onda afektivni aspekti ometaju slobodu darivanja sebe na putu kršćanske ljubavi.
Iako je čovjek sposoban otvoriti se i doživjeti puninu ljubavi, postoji i stalno iskušenje zatvaranja u ograničeni horizont prepun malih osobnih zadovoljstava i egoizama.
Afekt sudjeluje u tkanju svake odluke, no osobe koje se daju voditi isključivo emocijama postaju opasne za sebe i druge jer emocije trebaju biti filtrirane i vođene razumom i vrijednostima.
Za emocionalno zdravlje potrebno je suočavanje sa stvarnošću pod svaku cijenu, dok je za duhovno zdravlje nužno hoditi s Bogom u suočavanju sa stvarnošću.
Osoba koja je integrirala svoju afektivnost također smije osjećati unutarnju napetost ili napor u upravljanju vlastitom afektivnošću.

Foto: Cathopic
Zaštitni čimbenici nutarnje stabilnosti
1. Osobna molitva. Prije svega molitva je važan čimbenik zaštite psihološkog zdravlja, posebice ona koja traje najmanje jedan sat i više.
Istraživanja su pokazala da su pojedinci koji posvećuju dovoljno vremena svakodnevnom susretu s Bogom u osobnoj molitvi manje emocionalno iscrpljeni, manje depresivni, bolje se nose sa stresom, manje pretili, manje se osjećaju usamljeno, imaju nutarnji mir, sretniji su i osjećaju jaču povezanost s Bogom.
Osobe koje svakodnevno mole su sretnije.
2. Duhovno vodstvo. Sljedeći zaštitni čimenik je kvalitetno duhovno vodstvo jer ono jača mentalno i duhovno zdravlje, utječe na jačanje slike o sebi, pomaže smanjenju tjeskobe i raznih oblika stresa.
3. Zajedništvo. Važan čimbenik nutarnje stabilnosti su redoviti susreti s drugima, posebice oni koji stvaraju osjećaj zajedništva, zajednička hodočašća, a savjetuje se i izabiranje jednog sveca kojeg će se osoba truditi nasljedovati.
Za svećenike i Bogu posvećene osobe vrlo je važno gajiti povezanost s vlastitom obitelji i obiteljima u župi kako bi kao svećenici bili bliski životima, izazovima, teškoćama, svakodnevici ljudi zbog kojih jesu Bogu posvećene osobe.

Završetak hodočašća „Marijanski zavjet za Domovinu”
4. Promjena životnih navika. Potrebno je zamijeniti neadekvatne životne navike zdravijima, što uključuje zdravu i redovitu prehranu, izbjegavanje nikotina, alkohola i drugih stimulansa, umjereno bavljenje fizičkom aktivnošću, opuštanje te dovoljan san.
5. Postavljanje granica. Vrlo je važno naučiti postaviti granice i raspodijeliti posao ako osoba osjeća da ga ima previše, kao i tražiti podršku bližnjih.
Naposljetku, bitno je znati i htjeti potražiti pomoć i otvoriti se, kao što je to činio papa Franjo u početku svog svećeničkog hoda.
Predavanje na temu “Zaštitni čimbenici nutarnje stabilnosti prezbitera u pastoralu” u sklopu 18. Tjedna psihologije u Dubrovniku održala je doc. dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski, teologinja, psihologinja, psihoterapeutkinja i grupna analitičarka s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prenosi IKA.