Naziv "Zlatni“ dobio je zbog predivnih plaža s posebnim, ´zlatnim´ pijeskom koji se ne može naći nigdje na kopnu. Nazivaju ga i "recepcijom Nacionalnog parka Kornati". Njegovi stanovnici čuvaju tradicijski način života bez automobila, a Vrgadine užance dodatni su razlog i motiv za ponovljenu posjetu.
Prelijepi dalmatinski otočić nalazi se ispred Pakoštana. Vrgadu spominje Konstantin Porfirogenet već u srednjem vijeku u kontekstu važnosti kao nadzorna točka jadranskog pomorskog puta. Do današnjeg dana postoje ruševine srednjevjekovne utvrde, lokalni stanovnici nazivaju je Gradina koja je smještena na istoimenom brdu iznad samog mjesta. Najviša točka otoka je vrh Srabljinovac na 115 metara.
Vrgada / Foto: TZ općine Pakoštane /
Manji dio površine otoka i danas se poljoprivredno obrađuje dok nekadašnje maslinike i vinograde prekriva borova šuma i makija. Većinom starije stanovništvo bavi se ribarstvom, uzgojem ovaca, peradi, održavanjem maslinika te uzgojem povrća za vlastite potrebe u predjelu zvanom Podvoda. Nekada su bili i vrsni pomorci te sakupljači soli. Mlađi naraštaji skloniji su turizmu.
Vrgada / Foto: TZ općine Pakoštane /
Blaž Jurišić, hrvatski jezikoslovac, dijalektolog, pisac prvog hrvatskog dijalektološkog rječnika rođen je na otoku Vrgadi.
Na žalost ni Vrgada nije imuna na proces depopulacije i starenja stanovništva, baš kao i drugi jadranski otoci. Vrgađani se većinom na otok vraćaju u umirovljeničkoj dobi ili sezonski, povremeno posjećujući rodbinu.
Vrgada / Foto: TZ općine Pakoštane /
Vrgada nudi maksimalni užitak u suncu i moru kristalne jasnoće i specifične modrine. Njegove pješčane plaže nadaleko su poznate zbog neobičnog ´zlatnog´ pijeska kojeg nema nigdje drugdje na kopnu.
Ovaj dalmatinski otok čuva tradicijski način života bez automobila, ulice su mu lišene buke i vreve tipične za napučene gradove. Na Vrgadi se ima osjećaj da je vrijeme stalo, odiše mirom i tišinom uz specifičnu otočku gostoljubivost Vrgađana.
Eko kutak
Ako je vaš mobitel „prestar”, a nemate zainteresiranih kojima biste ga mogli pokloniti, onda je recikliranje jedino što vam preostaje. Električni i elektronski otpad (EE-otpad) spada u opasni otpad te ga nije dopušteno odlagati zajedno s ostalim otpadom iz kućanstva, već ga je potrebno izdvojiti i predati ovlaštenim sakupljačima. U Hrvatskoj postoje brojni sabirni centri od kojih možete naručiti besplatan odvoz EE otpada ili možete sami otpad odvesti u najbliže reciklažno dvorište.
