Ovaj posebni rezervat šumske, točnije prašumske vegetacije iznimna su atrakcija Parka prirode Papuk koji od 2007. godine ima i međunarodni status Geoparka. Sekulinačke planine su oko 150 godina stara šuma bukve i jele zaštićena još davne 1966. godine kao posebni rezervat šumske vegetacije čija površina iznosi 8 hektara.
Od 1999. godine planina Papuk zaštićen je kao park prirode zbog izrazito velike geološke i biološke raznolikosti te vrijedne kulturne i povijesne baštine. Zaštićeno područje obuhvaća površinu od 336 km2. Godine 2007., Papuk je upisan na kartu Europe i svijeta kao prvi geopark u Hrvatskoj (Asocijacija europskih parkova, nap. a.). U ovom zelenom biseru raznolikosti Lijepe Naše pronađeno je više od 1200 biljnih i 170 životinjskih vrsta od kojih su mnoge zaštićene.
Papuk / Foto: PP Papuk /
U Parku prirode Papuk brojna su područja koja imaju veći stupanj zaštićenosti nego li ostali njegovi dijelovi. Status posebno zaštićenih područja dobili su zbog svojih iznimnih značajki koje ih manifestiraju kao jedinstvene u području, regiji, našoj zemlji ili ali i šire.
Posebno zaštićena područja papučkog Parka prirode su: geološki spomenik prirode Rupnica, park šuma Jankovac, posebni rezervat šumske vegetacije Sekulinačke planine, spomenik prirode Dva hrasta, spomenik prirode Stanište tise i posebni floristički rezervat Pliš-Mališčak-Turjak-Lapjak.
Područje Parka prirode Papuk predstavlja geološki najraznolikije područje u ovom dijelu Hrvatske. Park je 2007. godine dobio status prvog geoparka u Hrvatskoj.
Posebni rezervat šumske, točnije prašumske vegetacije Sekulinačke planine nalazi se u teško pristupačnom dijelu planine Papuk na nadmorskoj visini 740 do 820 metara.
Sekulinačke planine su oko 150 godina stara šuma bukve i jele zaštićena još davne 1966. godine kao posebni rezervat šumske vegetacije čija površina iznosi 8 hektara. Ovo je područje od velikog značaja stoga predstavlja specifično prirodno bogatstvo kako u ovom dijelu Slavonije tako i za cijelu Hrvatsku.
Sekulinačke planine / Foto: PP Papuk /
Dimenzije stabala šuma Sekulinačkih planina kreću se od 80 do 100 cm prsnog promjera, prosječne visine od 37 m i od svih odjela na Papuku najsačuvanija su od sječe. Jedino je to šumsko područje u Hrvatskoj gdje se može naći vrlo rijetka vrsta gljive Catinella olivacea. Catinella raste na mrtvim, trulim, srušenim bukovim stablima.
Takva stabla staništa su brojnim ugroženim vrstama kukaca i gljiva te gnjezdilišta ptica i odmarališta šišmiša, koji su postali ugroženi upravo zbog prevelike sječe u šumama i uklanjanja gospodarski nezanimljivih stabala. Uz najbrojnije ptice, zebe i jelove sjenice, tu se gnijezde i rijetke vrste: planinski djetlić, kreja, zimovka…
Hrastovi kitnjaci / Foto: PP Papuk /
Divovi Papuka, hrastovi kitnjaci stari preko 400 godina najstariji su živi organizami Slavonije. Smješteni su na 580 m. n.v. u papučkom predjelu zvanom Djedovica, a do njih vodi brdska staza oko 300 metara od ceste Voćin –Zvečevo. Ovi višestoljetni hrastovi netipična pojava unutar zajednice bukve i jele, proglašeni su Spomenikom prirode.
Sekulinačke planine / Foto: PP Papuk /
