Budi dio naše mreže

Lokve, Golubinjak i Lokvarsko jezero - gorskokotarski biseri idealni za predah od ljetnih vrućina

U srcu Gorskog kotara, smještene su Lokve, malo mjesto koje se između ostaloga diči Park šumom Golubinjak, spiljom Lokvarkom koja je jedna od najljepših spilja hrvatskoga krša i prelijepim Lokvarskim jezerom. Staze oko jezera, POJ (pješice oko jezera) i BOJ (biciklom oko jezera), omiljeno su odredište pješacima rekreativcima i biciklistima. U Golubinjaku se nalazi Ledena spilja u čijem svodu je veliki otvor kroz koji su nekada lokalni slastičari zimi ubacivali snijeg kako bi ljeti imali dovoljno leda za pripremu sladoleda.

/ Sonja Kuzmić

Poštovani čitatelji, vodimo vas u Gorski kotar, u malo mjesto Lokve. Povod su Park šuma Golubinjak, spilja Lokvarka i Lokvarsko jezero. Ova tri lokvarska bisera svakog ne/namjernog putnika osvajaju na prvu svojom iznimnom ljepotom, a i idalna su odredišta za skloniti se od ljetnih vrućina. Stoga ne čudi što su njihovi česti posjetitelji Riječani i Zagrepčani te turisti iz skandinavskih zemalja.

Iz središta Lokava kroz aleju kestenova stiže se do Golubinjaka, velike zelene čistine okružene stasitim stablima crnogorice koja se uzdižu visoko iznad bijelih stijena. Još sredinom prošloga stoljeća Golubinjak je proglašen zaštićenom Park šumom u kojoj se nalazi “Kraljica šume”, najimpozantnije stablo Golubinjaka. Jela je to visine preko 35 metara, širine u promjeru skoro metar i pol, starosti 250 godina. Osim turističke staze, Park-šuma Golubinjak u sebi krije i dio “Staze spilja” čija je dužina preko 10 kilometara.

Iz “Staze spilja” izdvajamo Ledenu spilju te spilju Lokvarku.

Ledena spilja smještena je u samom Golubinjaku uz turističku stazu. U njezinu svodu nalazi se veliki otvor kroz koji su nekada lokalni slastičari zimi ubacivali snijeg kako bi ljeti imali dovoljno leda za pripremu sladoleda. Ime je dobila upravo po snijegu i ledu koji se i tijekom ljetnih mjeseci zna zadržati u spilji.

Spilja Lokvarka na ulazu u Lokve, jedna je od najljepših spilja hrvatskoga krša. Otkrivena je 1911. godine sasvim slučajno, prilikom iskopavanja kamena vapnenca, a prvi ju je istražio geolog Josip Poljak. Ima 6 etaža ukupne dubine 275 m, od kojih su prve četiri otvorene za posjetitelje. Temperatura unutar spilje kreće se u rasponu od 7 do 9 stupnjeva, stoga je za njezin posjet, neovisno o dobu godine, potrebna toplija odjeća. Zbog iznimnih geomorfoloških vrijednosti 1961. godine spilja Lokvarka proglašena je spomenikom prirode.

Park šuma Golubinjak idealno je mjesto za obiteljski odmor, osim ugostiteljske okrijepe u ponudi je i iznajmljivanje prostora za roštiljanje. Dječje igralište ima jedinstvenu igru Memory izrađenu od drveta te oslikanu sa specifičnim obilježjima Gorskog kotara kao što su ris, jelen i runolist. Za one željne fizičkih aktivnosti na raspoloaganju su višenamjensko sportsko igralište i bočalište, a za ljubitelje dodatnog adrenalina tu je i stijena za penjanje.

Zanimljiva crtica za kraj priče o Golubinjaku; na stijeni kraj Golubinje spilje nalazi se spomenik koji je 1915. godine postavio Hrvatski sokol u spomen na 1000-godišnjicu krunidbe kralja Tomislava.

Na ulazu u Lokve, ako putujete prema Rijeci, odnosno njihovom izlazu, ako putujete iz smjera Zagreba naići ćete na Lokvarsko jezero. Iako umjetno, ono je savršeno uklopljeno u prirodni okoliš prelijepih goranskih crnogoričnih šuma. Nimalo ne čudi da je jedno od omiljenih turističkih odredišta svima željnima odmora u prirodi, kao i ljubiteljima sporta i rekreacije. Nastalo je izgradnjom brane na rijeci Lokvarki 1954. godine. Na taj je način nekadašnja zelena dolina, s naseljem i tri pilane, prekrivena zeleno-plavim umjetnim jezerom dubokim 40 metara u kojem zrcali odraz ponosnog Risnjaka. S dolinom je potopljen i dio originalne trase Lujzinske ceste od Mrzle Vodice do Lokava od čega je danas jedino ostao kameni Carev most koji je vidljiv prilikom niskog vodostaja samog jezera.

Splavarenjam na Ćaći imate mogućnost ploviti putem potopljene Lujzijane, upoznajući značajne objekte na jezeru, njegovu nedirnutu prirodu, skrivene uvalice,  planinsku floru kao i sve šumske životinje, od iznimno velikog broja ptica i riba pa do medvjeda i vukova, pravih kraljeva goranskih šuma. Svojim izgledom, i namjenom Ćaća je jedinstvena splav i dio je Lučke kapetanije Sisak sa svojim kapetanom i pomoćnikom. Na posjetitelju je da odabere jednu od četiri ponuđene ture obilaska jezera.

Zanimljiva crtica, Lokvarsko jezero je i omiljeno odredište ribiča, jer je bogato klenom, šaranom, karasom, pastrvama i drugim vrstama riba. Pedantni ribiči zabilježili su da je baš u Lokvarskom jezeru 1973. ulovljena najveća riječna pastrva u svijetu, teška nevjerojatnih 25kg i 40 grama.

Lokvarsko jezero, uz jezera Bajer i Lepenica, dio je hidroenergetskog sustava Vinodol koji je zbog velike razlike u raspoloživom padu (oko 650 metara) jedan od najvećih ostvarenih padova na hidroenergetskim postrojenjima u Europi.

O značenju Lokvarskog jezera za hidroenergetski sustav Gorskog kotara, tijekom gostovanja u emisiji Zeleni biseri Hrvatske, razgovarali smo s Goranom Gašparovićem, voditeljem hidroelektrane Gorski kotar koji nam je između ostaloga pojasnio što su vodne naplavine. Bilo je riječi i o njihovu zbrinjavaju s ciljem očuvanja ekološkokog sustava Lokvarskog jezera. Svakih deset godina Lokvarsko jezero se isušuje radi čišćenja njegovog dna kada se njegov riblji fond seli u obližnja jezera, Bajer i Mrzlovodičko jezero. U zakonski propisanim vremenskim intervalima ispituje se i kakvoća vode Lokvarskog jezera. Tijekom sezone kupanja na Jezeru su postavljeni su splavi za kupače stoga ne čudi što je ono omiljeno odredište posjetitelja kupača neovisno o njihovoj starosnoj dobi. U toplijem dijelu godine na Lokvarskom jezeru veslači marljivo odrađuju treninge. Njegovi redoviti posjetitelji su i ribiči, a nije rijetkost vidjeti i one koji se izvezu u čamcu kako bi uživali u jedinstvenom pogledu na Risnjak.

Možda ne znate, no hidroelektrane na čijim se rešetkama zaustavljaju naplavine nisu proizvođači toga otpada, ali Hrvatska elektroprivreda, premda nema zakonsku obvezu, u potpunosti fiancira izdvajanje iz vodotoka i gospodarenje otpadom od naplavina pa tako i na Lokvarskom jezeru.

Dragi čitatelji, prvom prigodom planirajte, ili ako ste na putu kroz Gorski kotar nemojte zaobići Lokve, Park šumu Golubinjak, Stazu Spilja i Lokvarsko jezero, jamčimo vam da nećete požaliti, dapače!

Eko kutak

Europski parlament 24. listopada glasovao je za zabranu čitavog niza plastičnih proizvoda koji pridonose destruktivnom i toksičnom onečišćenju okoliša, rijeka i mora. Usvojeno izvješće nastavak je prijedloga Europske komisije o smanjenju plastičnog otpada, tzv. Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu. Parlament je 6. studenog započeo pregovore s Europskom komisijom i Vijećem EU-a, tzv. trijalog, kako bi se konačni tekst Direktive usvojio u 2019. godini. Jedna od predloženih mjera je potpuna zabrana plastičnih predmeta za koje na tržištu već postoji dostupna alternativa, kao što su štapići za uši, plastični pribor za jelo i tanjuri, slamke i nastavci za balone. Također, izvješće obvezuje države članice da smanje za 25% do 2025. godine upotrebu proizvoda poput jednokratnih šalica za kavu i plastičnih posuda za hranu, te uvedu proširenu odgovornost proizvođača (EPR) za proizvodnju omota, filtera za duhanske proizvode, vlažnih maramica i sl. Na inicijativu Zelenih/ESS-a traži se i zabrana proizvoda od opasne oxo-plastike koja se promovira kao biorazgradiva, ali se razgrađuje u mikroplastiku koja tako ulazi u hranidbeni lanac.

 

 

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja