Blaga klima, more kristalno plave boje, bogata povijesna i kulturna baština te gostoljubivi domaćini čine otok Korčulu jedinstvenim biserom Jadrana. Šesti po veličini jadranski otok s čak 96 uvala i rtova, okružen je s 48 otočića od kojih su neki i nastanjeni. Korčula, Lumbarda, Vela Luka i Račišće glavna su mjesta na obali, a Blato, Žrnovo, Smokvica, Čara i Pupnat su u unutrašnjosti otoka. Otok je blage i ugodne klime s tipičnim mediteranskim raslinjem. Korčula je navodno bila dom lijepe Kerkyre, junakinje iz grčke mitologije, po kojoj je dobila ime.

Grad Korčula / Foto: Neven Fazinić /

U blizini grada Korčule je arhipelag dvadesetak otočića obraslih gustom makijom s pristupačnim obalama koje su često odredište ljubitelja kupanja i sunčanja s pomalo robinzonskim ugođajem. Otočić Badija najveći je u Korčulanskom otočju do kojega se stiže isključivo morskim putem. S obzirom na površinu od svega 1 km², Badija je ujedno i najveći hrvatski otočić, prekriven gustom makijom i šumom bora, čempresa i maslina. Uz kristalno plavo more, plaže i uvale koje mame na odmor, posebnost Badije je i šetnica uz more duga 5 kilometara koja obilazi cijeli otočić. Badija je i spomenik kulture nulte kategorije i odredište za duhovnu okrepu.

Badija / Foto: Dinko Franotović /

Lumbarda ima niske i pjeskovite obale okružene vinogradima. Blizu grada Korčule aleja je čempresa zasađena još 1709. godine uza strmo, dugo stepenište koje se uspinje na vrh brežuljka Glavicu sv. Antuna.

Uspon stepenicama na vrh brežuljka Glavicu sv. Antuna / Foto: Damir Pačić /

Kočije (Koče) u selu Žrnovu velike su kamene gromade kredne formacije od niza stijena neobičnih oblika i tajnovitih spilja. Na brežuljcima između grada Korčule i susjednog sela Žrnova i terasa vinograda i maslinika rastu šume samoniklih čempresa. Posebno je lijepa duboka uvala Pupnatska luka s bijelom šljunčanom plažom.

Pupnatska luka / Foto: Neven Fazinić /

Pred župnom crkvom u Čari ogromni je višestoljetni čempres, najstarije poznato stablo na otoku. Uz cestu zvanu Zlinja koja se u dužini više od jednog kilometra pruža sredinom mjesta Blata posađena je aleja stabala lipe, koje posebno u doba cvata daju cijelom mjestu poseban ugođaj. U blizini Vele Luke šumoviti otočić Ošjak svojom netaknutom prirodom privlači ljubitelje tišine i odmora.

Na južnim obroncima otoka brojne su kamene, stepenaste terase starih vinograda s pravilnim zidovima – mejama, podignutim ljudskom rukom toliko usklađenim s okolinom da izgledaju kao dio krajolika. Otok Korčula naseljen je od prapovijesti o čemu svjedoče nalazi iz kamenog doba otkriveni u Veloj Spili kraj Vele Luke, koji se  čuvaju u zbirci Centra za kulturu Vela Luka.

Korčulani su osobito ponosni na Statut otoka Korčule (datira iz 1214. godine, nap. a.) najstariji pisani pravni dokument u ovom dijelu Europe. Statutom su uređeni međusobni odnosi otočkog stanovništva, a niz odredbi odnosi se na brodogradnju, poljoprivredu, trgovinu i ostale svakodnevne životne potrebe žitelja otoka.

Istočni dio otoka Korčule čuven je po svom kvalitetnom kamenu koji je korišten u gradnji Dubrovnika, ali i grada Korčule, jednog od najljepših srednjovjekovnih gradova na Jadranu. U Korčuli se nalazi i kuća domaćega sina, svjetskog putnika Marka Pola.

Kula kuće Marka Pola / Foto: Ivan Grbin /

Korčula je osim po maslinama i izrazito kvalitetnom maslinovu ulju, nadaleko poznata po svojem bijelom grožđu i vrhunskim bijelim vinima. To su vina autohtonih sorti Grk i Pošip, koje se uzgajaju u Lumbardi, Smokvici i Čari.

Škatula – klašuni / Foto: TZ grada Korčule /

Od korčulanskih kulinarskih specijaliteta turistima su posebno omiljeni žrnovski makaruni, kozlić ispod peke, kamenice, škampi na buzaru, korčulanski klašuni i lumblija, starinski kolač koji je neraskidiva veza Vela Luke i Blata.

Priča koja se veže uz spravljanje lumblije govori o ljubavi dvoje mladih, francuskog vojnika pekara i djevojke Blajke koja je, na žalost, morala biti prekinuta. Odlaskom francuske vojske s otoka, otišao je i vojnik pekar koji je na rastanku svojoj ljubljenoj poklonio kolač izgovarajući riječi “n’ublie pas” (na francuskom jeziku “ne zaboravi me”, nap. a.). Vojnik koji je otišao, djevojka Blajka i njeno ime utopili su se u nebrojenim ljubavnim pričama, ali je lumblija ostala zauvijek. Onako kako je djevojka čula izgovorene riječi “n’ublie” njoj su zazvučale kao lumblija…

Korčula je poznata po svojem izuzetnom kulturnom i povijesnom naslijeđu te dugogodišnjom tradicijom u moreplovstvu, brodogradnji i kamenoklesarstvu. Moreška, tradicionalna viteška igra na ulice grada Korčule donosi posebnu živost i najvažniji je kulturni događaj svake godine 29. srpnja.

Moreška / Foto: Marija Farac /

Prvo javno kupalište uređeno je u gradu Korčuli 1904. godine, a prvi turistički korčulanski prospekt na nekoliko jezika tiskan je u Beču 1914. godine.

Kanal između Pelješca i Korčule posebno je popularan među jedriličarima na dasci zbog pogodnih vjetrova, dok nautičari vole mnoge korčulanske uvale, među kojima je najzaštićenija Vela Luka, ali i marinu u gradu Korčuli.

Zbog svoje klime, čistog zraka i mora, te ljekovitog mulja na nekoliko lokaliteta otok Korčula danas predstavlja jedinstveni spoj prekrasne prirode, tisućljetne kulturne i povijesne baštine te modernog turizma.

Emisiju poslušajte ovdje: