Bilogora iako najniža, najprostranija je hrvatska planina. Ona je zapravo skupina brežuljaka, humaka i gorskih glava koji se, prateći rijeku Dravu prostiru Sjevernom Hrvatskom, od Kalnika na sjeverozapadu, do Papuka i Slavonije na jugoistoku. Iako se u geografskom smislu ubraja među humlje (dolinski reljef raščlanjen brojnim padinama i dolinskim ravnima, nap. a.), Bilogora se zbog svog položaja usred prostrane ravnice ističe u okolnom krajoliku. S obzirom da se nalazi između rijeka Drave i Save, taj prostor se naziva i Međuriječje pa je njezin nekadašnji naziv bio Međurečka gora.

Bilogora – Sveta Ana / Foto: TZ grada Đurđevca /

Najviši vrh Bilogore je Stankov vrh (309 mnv). Taj prostor još nazivaju i Međuriječje, jer se radi o uzvišenju u prostranom šumovitom i blago brežuljkastom krajoliku Bilo – Rajčevica (309 mnv). Njezina najviša točka označena je kamenim stupom s obilježjem vrha, a posjetitelji mogu stati i odmoriti sjedeći na nekoliko drvenih klupa sa stolovima uživajući u prekrasnom okruženju prirode.

Planinarski dom Kamenitovac smješten na hrptu brežuljka Kamenitovca povrh sela Maglenče, na rubu šume Mačjak, nezaobilazno je odredište posjetitelja Bilogore. Od njega se pruža prelijep vidik na bjelovarsku dolinu, Kalnik i Prigorje.

Stankov vrh / Foto: HPS /

Šume, proplanci, livade, krčevine, brežuljci i vidikovci aduti su kojima vas Bilogora osvaja na prvu. Na Bilogori put iz svake šume vodi do trsja, neovisno puca li vam vidik prema Mađarskoj, Moslavini, Baranji ili Zagorju. Idealno je istražiti je pješice ili biciklom. No nudi i jednu posebnost, obilazak u sedlu na konju, jer bilogorski kraj se diči Prvom hrvatskom konjičkom turističkom stazom. 

Konjički turizam / Foto: TZ Bjelovarsko-bilogorske županije /

Bilogorske šume dom su jelenu, srni, divljoj svinji, fazanu, lisici. Neka vas ne iznenadi susret s inženjerom arhitekture u životinjskom svijetu dabrom, koji vrijedno gradi brane koje za sada ne smetaju Bilogorcima. Ptice pjevice svakog posjetitelja dočekuju svojim pjevom kao svojevrsnom instant trepijom koja regenerira dušu i tijelo.

Bilogorski kraj je nastanjen od davnine. Najprije su ga, prema narodnoj predaji, nastanili divovi Vedi, dobri kućni duhovi, da bi ju potom nastanili preci današnjih Bilogoraca.

Lovrakov centar / Foto: TZ Bjelovar-Bilogora /

Bilogora se može pohvaliti s puno Velikih sela, među njima ističemo Veliku Pisanicu koja je, osim što je najdulje selo u Hrvatskoj, rodno mjesto Ede Murtića (hrvatski slikar, grafički dizajner, kazališni scenograf, nap. a.). Hrvatski dječji klasik Mato Lovrak u svojim romanima (Vlak u snijegu, Družba Pere Kvržice, nap. a.) također pripovijeda o jednom Velikom Selu smještenom između rijeka Drave i Save, Velikom Grđevcu u kojem se svake godine održavaju Lovrakovi dani kulture. Njegovom impresivnom književnom stvaralaštvu posvećen je i obližnji tematski park.

Bilogora obiluje prenoćištima za jednu noć, ali nudi i brojne mogućnosti za dulji boravak. Obiteljska gospodarstva po selima i vinogorjima ili lovačke kuće uz šume nude istinski doživljaj bilogorskog bogatstva gastro i eno ponude. Bilogorski kovrtanj i Prge od sira – Kvargli perjanice su bilogorskog ponosa.

Bilogorski kovrtanj / Foto: TZ Bjelovarsko-bilogorske županije /

Bilogorski korvrtanj napravljen, darovan i blagovan sa srcem, svečarski je kolač. Pekao se za svečane prilike i prigode. Vješte ruke, starinski recept, birano brašno, mlijeko i ulje – rastopljena mast, malo šećera, jaje i prstohvat soli te završni premaz peruškom – tajna su njegove jedinstvenosti. Nezamislivo je proslaviti Božić ili Uskrs, bez njega. Ne reže se nožem, nego se trga rukom, a prije načimanja stavlja se na njega znak križa.

Kvargl / Foto: TZ Bjelovarsko-bilogorske županije /

Kvargl nastaje tako da se u svježi kravlji sir doda sol i crvena paprika, dobro izmiješa, oblikuje stožac, složi na rešeto, prekrije gazom i suši na zraku. Može se sušiti i na dimu što mu daje dodatni okus.

Bilogora i Bilogorci željno isčekuje svoje posjetitelje kako bi zajedno uživali u jedinstvenim prirodnim ljepotama čim prođe ova izvanredna situacija s pandemijom  koronavirusa.

Eko kutak

Recikliranje štiti okoliš jer ono smanjuje potrebu korištenja novih sirovina i materijala te svih proizvodnih procesa koji uvelike uzrokuju značajno zagađenje prirode i okoliša. Kada industrije upotrebljavaju reciklirane sirovine, ispuštaju manje količine stakleničkih plinova i otpadne vode.

Emisiju poslušajte ovdje: