Budi dio naše mreže

Bijele i Samarske stijene - strogi rezervat prirode u zelenom srcu Hrvatske

Velika Kapela u sebi skriva jedan od najimpresivnijih krajolika u Hrvatskoj, Bijele i Samarske stijene. Tu se priroda u pravom smislu riječi razigrala stvarajući nevjerojatne i fantastične oblike stijena, koje nadmašuju djela najvještijih i najkreativnijih ljudskih ruku.

/ Sonja Kuzmić

Zeleno srce Hrvatske, na području između Vinodola, Fužina, Mrkoplja, Ogulina, Jasenka i Žute Lokve u sebi skriva prostrano pretežno šumovito područje poznato pod imenom Velika Kapela koje u sebi skriva jedan od najimpresivnijih krajolika Lijepe Naše, strogo zaštićeni rezervat Bijele i Samarske stijene.

Bijele i Samarske stijene / Foto: Alan Čaplar /

Tu se priroda u pravom smislu riječi razigrala stvarajući nevjerojatne i fantastične oblike stijena, koje nadmašuju djela najvještijih i najkreativnijih ljudskih ruku. Na mnogim mjestima u Bijelim i Samarskim stijenama strše oštri i okomiti oblici, katkad po 50 i više metara u visinu. Stjenoviti vrhovi stijena međusobno su odvojeni mnogobrojnim rasjedima, žljebovima, pukotinama i provalijama stoga su one izrazito nepristupačne i teško prohodne. Osim golih i stjenovitih vrhova, ostalo područje Bijelih i Samarskih stijena prekrivaju nepregledne šume, koje su različitim tamnim nijansama zelene boje zadivljujući kontrast bijelim vapnenačkim stijenama.

Biskupova kapa / Foto: Alan Čaplar /

Bijele i Samarske stijene proglašene su strogim prirodnim rezervatom što je najstroži oblik zaštite prirode, stroži i od zaštićenosti nacionalnih parkova.

Glavna polazišta za posjet Velikoj Kapeli su goranska naselja Mrkopalj (do mjesta se stiže iz Delnica sa sjeverne strane, nap. a.) i Jasenak (do mjesta se stiže asfaltiranom cestom iz Ogulina, nap. a.). Prilazna makadamska cesta s koje počinju planinarske markacije (oznake, nap. a.) prema Bijelim i Samarskim stijenama, te prema Bjelolasici, poznata je pod nazivom Begova staza. Od nje se Bijelim stijenama prilazi obilježenim i lako prohodnim planinarskim putom kojim se oko sat vremena uspinje strmo kroz šumu. Neposredno pod vrhovima Bijelih stijena dvije su planinarske kuće. Put se dalje penje kroz stijene prema vrhu, a povremeni pogledi na stijene su izrazito dojmljivi. Sam vrh Bijelih stijena visok je 1335 metara, s kojeg se pruža prelijep pogled na Bjelolasicu, Klek te na mnogobrojne oštre i okomite oblike koji streme u visinu.

Vrh Samarskih stijena / Foto: HPS /

Najpoznatiji simbol Bijelih stijena su kameni Prsti. Riječ je o nizu od pet prirodnih kamenih skulptura u vršnoj stijeni, uzdignutih poput prstiju ljudske ruke prema nebu. Taj prizor, koji zorno svjedoči koliko snaga prirode može biti stvaralačka i maštovita, svakog posjetitelja Bijelih stijena ostavlja bez daha.

Osim Prstiju, jedno od najdojmljivijih mjesta u Bijelim stijenama je dolac s “kapelicom”, sa svih strana amfiteatralno zatvoren okomitim stijenama visokim 50 metara, do njega vodi uzak prolaz ispod stijene zvane Slonova brada. Od ulaza u dolac s Kapelicom nastavlja se Vihoraški put, jedan od najtežih planinarskih putova u Hrvatskoj, jer vodi kroz izrazito zahtjevan teren gotovo netaknute, divlje prirode. Put je dijelom osiguran čeličnom užadi i klinovima, a obilazak se preporučuje isključivo vrlo iskusnim planinarima. On je poveznica Bijelih i Samarskih stijena.

Kameni Prsti / Foto: Alan Čaplar /

Ratkovo sklonište / Foto: HPS /

Najpogodniji prilaz Samarskim stijenama jest Begovom stazom iz Mrkoplja i Tuka, no moguć je i prilaz s južne strane, iz Jasenka. Planinarski put za uspon u Samarske stijene počinje od 13. kilometra ceste iz sela Tuka. Glavno uporište je Ratkovo sklonište, drvena brvnara skrivena u polušpilji ispod okomite stijene, koja je nadvisuje kao prirodni krov.

Bijele i Samarske stijene jedinstven su geomorfološki fenomen krša u okrilju šume. Taj kamenit dio Velike Kapele jedinstven je kutak mira i tišine, u kojem je najglasniji zvuk šum vjetra u granama drveća i pjev ptica koje lete iznad stijena. Ovo je ujedno i dom triju velikih zvjeri – vuka, risa i medvjeda.

Emisiju poslušajte ovdje:

 

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja