Budi dio naše mreže

Badija - otok molitve

Nekada dom i duhovno utočište pustinjaku-eremitu San Diegu, danas je omiljeno odredište turista i svih koji trebaju duhovnu okrijepu pod okriljem Gospe od Milosti.

/ Sonja Kuzmić

Otočić Badija u istočnom dijelu Pelješkog kanala, najveći je od ukupno 19 otočića u Korčulanskom otočju koji od otoka Korčule odvaja kanal Ježevica. Do njega se stiže isključivo morskim putem. S obzirom na površinu od svega 1 km², Badija je ujedno i najveći hrvatski otočić.

Badija / Foto: Privatni album F. Ećimović /

Badija je prekrivena gustom makijom i šumom bora, čempresa i maslina. Uz kristalno plavo more, plaže i uvale koje mame na odmor, njezina posebnost je i šetnica uz more duga 5 kilometara koja obilazi cijeli otok. Za šetnje se nerijetko mogu sresti jeleni lopatari koji pitomo iščekuju da im se pruži zalogaj hrane.

Badija / Foto: Privatni album F. Ećimović /

Osim što je dragocjeni zeleni biser Hrvatske, Badija je i spomenik kulture nulte kategorije te odredište za duhovnu okrijepu. Već u 14. stoljeću franjevci su počeli sijati sjeme Božje riječi koje, jednom zasijano nikada se više nije moglo iskorijeniti. Badija pamti mnoge nedaće i nevolje, ali čudesnom rukom Gospe Badijske odolijevali su stoljećima, Gospina crkva i franjevački samostan.

Otočić Badija / Foto: Franjevački samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije /

Obnovljeni Franjevački samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije, danas je oaza duhovnih vježbi i seminara. Tradicionalno svake godine 2. kolovoza (Gospa od Anđela, Gospa od Milosti, Porcijunkula, nap. a.), stanovnici Korčule, Orebića, Lumbarde i drugih mjesta otoka Korčule, poluotoka Pelješca, ali i cijele Dalmacije okupljaju se na Badiji sudjelujući u procesiji oprosta (korčulanskim dijalektom rečeno perdun, nap. a.), slaveći Gospu od Otoka.

Ikona Gospe od Otoka iz kasnog XIV. stoljeća koja se čuva u katedrali u Korčuli na glasu je od 1571. kad joj je pripisan spas Korčule od turske mornarice.

Gospa Badijska / Foto: Franjevački samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije /

Franjevački samostan Badija 2003. godine vraćen je svojim povijesnim vlasnicima, Franjevačkoj provinciji sv. Jeronima iz Zadra.

Franjevačka provincija sv. Jeronima samostan i otok sa svim pripadajućim objektima 2005. godine dala je u najam Hercegovačkoj Franjevačkoj provinciji Uznesenja Blažene Djevice Marije.

 

Samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije je arhitektonski sklop, dograđivan u nekoliko navrata. Sastoji se od crkve, kiparski obogaćenog pročelja, zvonika i klaustra na kojem su korčulanski majstori izveli klesane ukrase u gotičko-renesansnome stilu. Glavna zgrada za stanovanje ima istaknute lođe, a crkvi je dodana barokna kapela po nacrtu G. Massarija iz XVIII. stoljeća. Crkva Gospe od Milosti, jednostavna i tipična franjevačka crkva s velikom lađom pravokutnog tlocrta i dubokom apsidom, najveća je danas postojeća sakralna zgrada nakon katedrale u gradu Korčuli.

Klaustar / Foto: Samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije /

Crkva sv. Katarine nalazi se na najvišem vrhu otoka odakle se pruža prekrasan pogled na cijeli korčulanski akvatorij. Građena je istovremeno s crkvom Gospe od Milosti s prelomljenim vodom nad lađom i nad pravokutnom apsidom. Nakon oduzimanja Badije franjevcima u potpunosti je devastirana.

 

Crkva svete Katarine / Foto: Samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije /

Zanimljvo je da unutrašnjost Badije u sebi krije  San Diego prostor gdje je najvjerojatnije živio pustinjak-eremit San Diego Ivanović, spomenut u dokumentu iz 1368. godine. Prepoznatljivi su ostaci molitvenog i stambenog prostora, mali ograđeni prostori za obradu zemlje i mjesto na kojem je sakupljana kišnica.

 

 

U razdoblju od svibnja do rujna na Badiji se redovito održavaju seminari i duhovne vježbe, više informacija možete ponaći ovdje. Turistički, otok se može posjetiti tijekom cijele godine.

 

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja