Vjerojatno ne postoji osoba koja se barem jednom u životu nije „opekla“ na koprivu. Možda iz djetinjstva vučemo negativan stav prema njoj pa je u odrasloj dobi često zaboravimo uklopiti u naše jelovnike.

Kopriva je zaista bogatstvo iz prirode, a to je prepoznala i farmaceutska industrija pa je tako nalazimo u obliku čaja, tinkutra i kapsula. Također, koristiti se i u proizvodima za njegu kose jer potpomaže rast. Dobro je da na tržištu postoje takvi proizvodi, ali najbolje je u proljeće iskoristiti priliku i potražiti koprivu u prirodi.

Ona je bogata vlaknima i antiooksidansima, ali i mineralima poput kalcija, fosfora, željeza, kalija i magnezija.

Utvrđeno je da list koprive pomaže u ublažavanju bolova i upale zglobova. Nekoliko je studija pokazalo da su ljudi imali manje bolova u zglobovima kada su lišće koprive stavljali na zahvaćeno područje ili kada su uzimali ekstrakt lišća zajedno s nesteroidnim protuupalnim lijekovima (NSAID) .

List koprive također može pomoći u liječenju simptoma benigne hiperplazije prostate (BPH) s kojom se muškarci nerijetko susreću u srednjim godinama. List koprive može pomoći u smanjenju učinka testosterona na prostatu na način da usporava rast stanica prostate. Ipak, ne može u potpunosti zamijeniti farmakološko liječenje BPH, ali može poslužiti kao dobra suportivna terapija.

Kopriva je  dobar izvor kalcija i drugih minerala koji mogu pomoći u smanjenju rizika od bolesti bubrega, osteoporoze i drugih ozbiljnih stanja. Također je bogata mnogim vitaminima, poput vitamina C, koji je snažna pomoć imunološkom sustavu te smanjuje  oksidativni stres. List koprive sadrži i vitamin A koji je neophodan za zdravlje očiju.

Jedna šalica koprive sadrži samo 37 kcal i 6 g vlakana. S obzirom da su potrebe za vlaknima u odrasloj dobi 25 g, dvije šalice koprive mogu zadovoljiti polovinu tih potreba.

Ona se sve češće u proljeće može pronaći na tržnici, ali svakako vas potičemo da prošećete do obližnje šume ili livade te je sami uberete. Važno je pritom koristiti rukavice kako vam sitne iglice prisutne na listu koprive ne bi napravile opekline po koži. Postoji nekoliko načina za pripremu listova nakon što ih ponesete kući. Možete ih oprati i osušiti u prostoru koji nije direktno izložen sunčevoj svjetlosti.  Nadalje, iskoristiti ih odmah za jelo ili zamrznuti za dugotrajnu pohranu. Ako zamrzavate listove, prvo ih blanširajte na način da ih kuhajte u kipućoj vodi 2 minute, zatim ih potopite u ledenu vodu još 2 minute. Blanširane listove stavite u prostranu vrećicu za zamrzavanje.

Sušeni listovi koprive koriste se za čaj, a zbog svog diuretičkog učinka čaj od koprive se koristi za čišćenje organizma.

Kopriva se u kulinarstvu može primijeniti na više način: juhe, variva, pite i savijače te u obliku umaka koji se konzumira s tjesteninom ili rižom.

Donosimo vam ideju za gustu juhu od koprive:

Sastojci:

• 300 g mlade koprive
• 200 g muškatne tikve
• 1 poriluk
• 1 mrkva
• 2 režnja češnjaka (usitnjeni)
• 1 l telećeg temeljca (ili dovoljno da prekrije povrće)
• 2 žličice maslinovog ulja
• sol i papar po želji

Priprema:

• Oprati koprivu, a tikvu, mrkvu i korijen poriluka nasjeckati na sitno.
• Na maslinovom ulju lagano pirjati poriluk i mrkvu, a nakon što je povrće omekšalo dodati koprivu i muškatnu tikvu te sve zajedno podliti vrućim telećim temeljcem.
• Pred kraj juhu izmiksati štapnim mikserom te začiniti solju, paprom i muškatnim oraščićem po želji.
• Gotovu juhu poslužiti uz kockice prepečenog kruha