S obzirom da u Hrvatskoj svaka treća osoba pati od povišenog krvnog tlaka, vjerujem da svatko od vas u svojoj okolini ima barem jednu osobu koja se bori s ovim problemom. Hipertenzija se još često naziva i tihim ubojicom jer simptomi ostaju prekriveni dugi niz godina dok tijelo ne dođe u krajnju fazu što može rezultirati oštećenjem funkcije srca, mozga, oka ili bubrega.

Krvni tlak mjerimo kroz dvije vrijednosti, a to su gornji (sistolički) tlak koje stvara srce pumpajući krv u arterije te tzv. donji (dijastolički) je tlak u arterijama dok se srce odmara između dva otkucaja. Uredna vrijednog krvnog tlaka iznosi 120/80 mmHg. Prirodno je da se s godinama vrijednost krvnog tlaka poveća, ali ako je ona u mirovanju nakon opetovanih mjerenja veća od 140/90 mmHg postavlja se dijagnoza arterijske hipertenzije. 

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti u čijoj je podlozi najčešće visoki krvni tlak i vodeći uzrok smrtnosti, stoga je iznimno važno raditi na prevenciji.

Postavlja se pitanje zašto sve veći broj osoba boluje od povišenog krvnog tlaka? Odgovor leži u tome što sve veći dio svjetske populacije živi nepravilnim načinom života. Značajni čimbenici rizika su nepravilna prehrana koja podrazumijeva čest unos procesirane hrane te gotovih i polugotovih jela bogatih masnoćama i solju. Također, neredovita tjelesna aktivnost, stres, pušenje i konzumacija alkohola. Primjenjuju li se ovi obrasci tijekom života, naplata najčešće dolazi u 50 – tim godinama u vidu razvoja kroničnih bolesti uključujući i povišeni krvni tlak. Problem s viškom kilograma im 53% populacije Europske unije, a upravo je pretilost značajan prediktor za razvoj arterijske hipertenzije. Stoga ne čudi da sve veći broj djece i mladih osoba boluje od visokog krvnog tlaka. 

Poznata je uzrečica prevencija je pola zdravlja. Prevencija kardiovaskularnih bolesti je visoko na listi prioriteta zdravstvenih politika brojnih zemalja. Cilj je osvijestiti opću populaciju na ozbiljnost ove bolesti i posljedica koje donosi. 

Što svaki pojedinac može napraviti?

• Pušači, a osobito oni koji u obiteljskoj anamnezi imaju kardiovaskularne bolesti bi trebali prestati pušiti.
• Implementirati tjelesnu aktivnost u svakodnevnicu. Već samo 30 minuta svaki dan, može učiniti značajnu razliku.
• Alkohol konzumirati povremeno, a pri izboru alkoholnog pića najbolje je čaša crnog vina koja ima i antioksidativni potencijal.
• Prehranu bazirati na tzv. DASH dijeti (engl. Dietary Approaches to Stop Hypertension)

Ona podrazumijeva prehranu pretežito na hrani iz biljnog izvora, 4-5 dnevnih jedinica serviranja voća, 4-5 jedinica serviranja povrća i 2-3 jedinice serviranja mliječnih proizvoda sa smanjenim udjelom masti. Također, <25% energije bi trebalo poticati iz masti. Unos soli bi trebao biti 4-6 g dnevno. Taj unos soli podrazumijeva dio koji smo dodali u hranu, ali dio koji je skriven u procesuiranim namirnicama. Dodavanje soli u hranu može se izbjeći konzumacijom drugih vrsta začina kojih će oplemeniti okus jela. Ružmarin, kurkuma, bosiljak, lovor, origano i papar su dobar izbor. Također, prehrana treba biti bazirana na osnovnim i cjelovitim namirnicama pripremljenih kod kuće. Na taj način ćete sigurno izbjeći velike količine soli prisutnih u procesuiranim namirnicama. Čitanjem nutritivnih deklaracija na poleđini proizvoda možete lako saznati koju količinu soli sadrži određeni proizvod. 

Kad je meso i riba u pitanju definitivno se preporuča u svježem obliku, a ne poluprerađenom ili konzerviranom. Dodavanjem češnjaka u hranu može pridonijeti smanjenu krvnog tlaka, a s obzirom da oniujedno djeluje antivirusno, antibakterijski i antinflamatorno nastojte ga što više konzumirati.

Hranu pripremajte na maslinovom ulju, a svakako izbjegavajte metodu prženja bilo koje vrste hrane u dubokom ulju. Preporuča se povrće pripremati na pari kako bi zadržalo svo nutritivno bogatstvo.

Ribu svakako uključite u svoj jelovnik, barem dva puta tjedno jer omega – 3 masne kiseline smanjuju rizik od bolesti srca i krvnih žila.

Primjer brzog i hranjivog obroka prema DASH dijeti na bazi četiri osobe.

• 1 kg očišćenih kozica
• 3 žličice maslinovog ulja
• 4 režnja češnjaka
• 100 ml pasirane rajčice
• 250 ml bijelog vina
• 2 žlice krušnih mrvica
• 240 g palente
• sjeckani peršin

Pripremiti palentu prema uputama na pakiranju u blago posoljenoj vodi, a potom maknuti s vatre te dodati žličicu maslinovog ulja i začinsko bilje po želji (npr. ružmarin, majčina dušica, origano i bosiljak).

Potom na maslinovom ulju lagano zažutiti češnjak, dodati kozice te podliti bijelim vinom. Nakon što je vino ishlapilo, dodati pasiranu rajčicu i kuhati još 20 – ak minuta. Pred kraj dodati krušne mrvice te začiniti paprom i crvenom paprikom. Poslužiti uz pripremljenu palentu. 

Dobar prilog uz pripremljene kozice je zelena salata.