Budi dio naše mreže

U HKR-ovoj emisiji Zdravi tanjur govorilo se o adekvatnoj hidraciji organizma.

/ mk

Voda je iznimno važna s obzirom da čini otprilike 70% ljudskog organizma, stoga ne čudi da su uloge vode u tijelu mnogobrojne, poput prijenosa hranjivih tvari i kisika, zaštite organa i zglobova te regulacija tjelesne temperature. Zbog svega navedenog čovjek u prosijeku može izdržati tri dana bez vode. Iako nam je dostupna često zaboravljamo na adekvatnu hidraciju organizma. Samim time je i prijenos hranjivih tvari otežan. Također, dokazano je da i blaga dehidracija može narušiti koncentraciju i raspoloženje. Kako biste poboljšali hidraciju poželjno je odmah netom nakon ustajanja popiti čašu vode, uvijek sa sobom nositi bočicu vode i ravnomjerno rasporediti unos tekućine tijekom dana. Također, važno je piti prije nego osjetimo žeđ jer je ona znak lagane dehiracije. Nakon što ste konzumirali kavu, poželjno je odmah popiti čašu vode kako biste anulirali diuretički učinak kave.

Često znamo čuti da je 2 litre vode dnevno potrebno za osiguravanje optimalne hidracije organizma. Međutim, to su generalne preporuke. Potrebe za unosom tekućine variraju s obzirom na dob i intenzitet tjelesne aktivnosti. Također posebne skupine kao što su trudnice i dojilje imaju svoje potrebe kad je unos tekućine u pitanju.

Potrebe prema dobnim skupinama su sljedeće:

Dobna skupina Potrebe za unos tekućine
1-3 godine 950 ml
4-8 godina 1200 ml
9-13 godina 1700 ml
14-18 godina 2400 ml
>19 godina muškarci 3000 ml
>19 godina žena 2200 ml
trudnice 2400 ml
dojilje 3000 ml

 

Voda je najbolje sredstvo hidracije s obzirom da nema energetsku vrijednost. Na tržištu postoje brojne vrste sokova, ali oni su nažalost samo koncentrirani izvor šećera i aditiva. Energetska vrijednost jedne čaše (250 ml) soka može iznositi od 80 do 120 kcal ovisno o vrsti. Tako jedna bočica soka od pola litre sadrži kalorija kao i jedan kvalitetan međuobrok.

Otprilike 20% dnevnog unosa tekućine otpada i na unos putem hrane. Najbolji izvori tekućine u hrani su voće, povrće, mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi, biljna mlijeka te juhe i smoothiji.

Od voća se posebno ističu lubenica, dinja, agrumi i breskve koje su svom udjelu imaju otprilike 90% vode. Tikvica, krastavac, celer i paprika su povrtni predstavnici s visokim udjelom, otprilike 95% sastava čini voda.

Smoothiji u ljetnim mjesecima zaista mogu poslužiti u svrhu osvježenja, ali i u svrhu hidracije. Poigrate li se s dodacima kao što su limun, limeta, menta ili matičnjak vaše će nepce uživati ispijajući hladni smooothie. Također, želite li konzumacijom smoothija zamijeniti desert preporuka je koristiti i smrznuto voće jer ćete na taj način dobiti finu gustu teksturu.

Donosimo vam primjer jednog osvježavajućeg voćnog smoothija koji možete pripremiti u nadolazećim toplim danima.

Sastojci:

  • 1 zreliji mango (smrznuti)
  • 1 zrelija banana
  • 1 šalica zrelijih jagoda
  • 1 limeta
  • listovi mente (po želji)
  • 400 ml vode

Priprema:

  • Ocijediti sok od limete, pomiješati sve ostale sastojke u blenderu do postizanja homogene teksture. Pred serviranje dodati listove mente i uživati s vama dragom osobom.

Do sljedećeg slušanja ne zaboravite, birajte pravo, jedite zdravo i vodite računa o adekvatnoj hidraciji.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja