Jeste li znali da ljudsko tijelo prema zadnjim podacima broji čak oko 30 trilijuna različitih stanica ili drugačije izraženo, 30 milijarda milijardi. Zvuči fascinantno, zar ne? Za život svih tih stanica neophodni su voda, hrana i kisik stoga nije svejedno čime se hranimo te možemo reći da smo dijelom ono što jedemo!

Upravo taj odnos između čovjeka i hrane te njezin utjecaj na cjelokupno biće proučava mlada prirodna znanost nutricionizam ili znanost o prehrani. S obzirom na velik broj aktualnih i budućih istraživanja o utjecaju hrane, znanost nutricionizma možemo usporediti s knjigom u nastajanju čije se stranice još ispisuju… A mi ćemo ispisati četiri zanimljiva mita o prehrani.

1. Treba li trudnica jesti za dvoje?

Iako je ovo općeprihvaćena tvrdnja, prema preporukama stručnjaka u razdoblju trudnoće nije potrebno jesti za dvoje. Potrebe za unosom više kalorija u prvom tromjesečju u principu ne postoje, u drugom tromjesečju preporuka je unijeti dodatnih 350 kcal, dok se u zadnjem tromjesečju trudnoće preporuča povećanje unosa od 500 kcal. Naglasak ne bi trebao biti samo na unosu energije, već na raznovrsnoj i balansiranoj prehrani trudnica. Dobro je imati na umu da pravilnom prehranom donosimo zdraviju budućnost djetetu, ali i sebi.

2. Prženje na maslinovom ulju je štetno!?

Maslinovo ulje simbol je mediteranskog modela prehrane i zdravog izvora masnoća. Najčešće se koristi kao salatno ulje. Često je mišljenje da je prženje na maslinovom ulju štetno i kancerogeno, što nije točno. Zbog svog sastava masnih kiselina te zbog prisutnosti antioksidansa maslinovo ulje sigurno je za prženje. Temperatura pri kojoj počinje degradiranje ulja iznosi 210 ° C što je značajno više od temperature prženja većeg dijela hrane na 180 ° C.

3. Bezglutenska prehrana je zdravija i idealna za mršavljenje

Što je zapravo gluten? To je ljepljiva, elastična proteinska komponenta koja se prirodno nalazi u nekim žitaricama, posebno u pšenici i njezinim proizvodima poput kruha, tijesta, peciva, a služi kao povezivač i daje elastičnost hrani. Današnje industrijske sorte pšenice bogatije su udjelom glutena što bi moglo objasniti veći broj reakcija na ovu tvar. Prema mehanizmu nastanka razlikujemo tri bolesti uzrokovane glutenom – celijakiju, alergiju na gluten i preosjetljivost ili intoleranciju na gluten. Svaka od tih bolesti ima svoje simptome i zahtijeva strogo izbjegavanje glutena tj. korištenje bezglutenske hrane što je na deklaraciji označeno kao gluten free sa simbolom prekriženog klasa žita. Međutim, danas je pojam bezglutenske hrane u trendu kao sinonim za zdraviju ishranu ili put do mršavljenja. Dobro je znati da gluten nije krivac za višak kilograma te da bezglutenski gotovi proizvodi ne znače niskokalorično niti zdravije. Često sadrže više masti i šećera te aditiva i emulgatora koji moraju nadomjestiti vezivnu ulogu glutena. Bezglutenska prehrana neophodna je za one koji boluju od celijakije, alergije ili intolerancije na gluten te se preporuča kod nekih autoimunih bolesti. Za sve ostale, pravilna i balansirana prehrana najbolji je put do zdravlja ili gubitka neželjenih kilograma.

4. Dalmatinci jedu više ribe

Na kraju emisije donosimo vam jedan lokalni mit. More, sunce, kupanje, pecanje, ukusne srdelice, i drugi plodovi mora dio su lijepe naše obale… Sve nas to lako vodi do zaključka da Dalmatinci jedu najviše ribe na području Hrvatske. No, prema istraživanjima Hrvatske agencije za hranu o prehrambenim navikama Hrvata, više ribe ipak pojedu stanovnici Zagreba.

Emisija Zdravi tanjur emitira se utorkom u 16:30 u programu HKR-a.