Budi dio naše mreže

Uživajmo u darovima Božjim i darovima naše zemlje!

Središnji dio ljetnoga dvobroja kršćanske obiteljske revije Kana posvećen je brizi za očuvanjem zajedničkoga doma, s naglaskom na 5. obljetnicu enciklike pape Franje, Laudato si’. Brige za stvoreni svijet dotiče se i autor Đurica Pardon u tekstu vrlo intrigantnoga naslova Povjerenje Bogu, svojoj zemlji i čokoladni skakavci, baveći se zapravo temom hrane u Bibliji i danas, mudrošću uzgajanja, umijećem pripremanja, pouzdanja u svoju zemlju i Boga koji plodnost daje. Dio toga teksta donosimo u nastavku, a u cijelosti se može pročitati u tiskanom dvobroju revije Kana.

/ ps

Nije tomu davno, usred prvog vala opasnosti od zaraze koronavirusom, u reklamnim katalozima i na policama jednoga trgovačkog lanca u našoj domovini pojavila su se, kao novi izazov za hrabrost potrošača i najnoviji prehrambeni trend, pakiranja skakavaca u raznim oblicima. Specijaliteti poput hrskavih cvrčaka začinjenih raznim začinima, burger od skakavaca, krekeri i grickalice – sve od ukusnih i vrlo hranjivih kukaca. Vrhunac ponude bili su cvrčci umočeni u bijelu ili tamnu čokoladu. Ponuda izvrsna osobito za „ekološki osviještene” potrošače, kako je pisalo u reklami! No, nekima, nažalost, ova ponuda nije dugo trajala. Državne institucije zadužene za sigurnost hrane u RH zabranile su prodaju tih „novih i inovativnih specijaliteta“ na našem tržištu jer se skakavci i drugi insekti u nas još ne nalaze na listi nove hrane, premda je u nekim članicama EU-a promet ovakvim proizvodima sasvim legalan i dopušten.

Hraniti se kukcima

Nije nepoznato da se cvrčcima, zrikavcima, skakavcima, gusjenicama, crvima i drugim insektima hrane mnogi stanovnici našeg planeta. Prže ih u ulju, suše na suncu, melju ih u prah za upotrebu u kruhu, kolačima i drugim desertima. Njihova nutritivna vrijednost slična je životinjskom mesu pa su kukci izvrsna hrana za ljude koji žive u manje plodnim i pustinjskim krajevima. U situaciji rasta broja stanovnika u svijetu razmatra se mogućnost da prehrana kukcima, jer su izvrstan i učinkovit izvor proteina, bude alternativa mesu i mesnim proizvodima. Ipak, takvi prijedlozi nisu bez opasnosti. Ako bi se većina ljudskoga roda počela hraniti kukcima, opasnost od njihova istrjebljivanja nepovratno bi oštetila već uvelike uzdrmani ekološki sustav planeta.

Hrana u Bibliji

U propisima o čistoći hrane i Biblija dopušta jesti sve vrste skakavaca, cvrčaka i zrikavaca (Lev 11, 22). Dok su Izraelci boravili u pustinjskom kraju, hranili su se onime što im je bilo nadohvat ruke. Pustinjski predjeli ne obiluju hranom, ali se i u njima može preživjeti. Prehrambenu naviku stečenu u Egiptu da jedu kruha i mesa do mile volje (Izl 16, 3) izmijenili su i blagovali hranu koju je nudio pustinjski kraj kojim su prolazili. U pustinji su za hranu upotrebljavali mȁnu, danas još dokraja neobjašnjenu jestivu tvar medena okusa (Izl 16, 6), za koju se smatra da je da je bila vrsta lišaja ili pak izlučina pustinjskih kukaca. Ivanu Krstitelju u pustinji bijahu hrana divlji med i skakavci (Mt 3, 4; Mk 1, 6). Nakon ulaska u obećanu zemlju izabrani je narod prestao jesti pustinjske plodove, a počeo se hraniti plodovima tla svoje zemlje (Jš 5, 12). I pustinjsku hranu i plodove svoje zemlje Izraelci su uvijek smatrali darom Božje milosti i izrazom Božje brige (Mudr 16, 20 – 26). Bog se uvijek brine za uzdržavanje svoga naroda i za život svih svojih stvorenja (Ps 145, 15 – 16). On svakom biću daje hranu i sva stvorenja nalaze potrebnu hranu iz tla na kojemu žive (Post 1, 29 – 30).

Povjerenje da zemlja svojom plodnošću može uzdržati svoje stanovnike smatralo se istodobno i izrazom vjere Bogu.

U biblijskim pripovijestima vezanim za hranu pokazuje se važno uvjerenje na kojemu se temelji odnos između Boga, njegova naroda i njihove zemlje: svaka zemlja i svako tlo na kojemu god se Božji narod našao mogli su ih prehraniti i pružiti im potrebno za uzdržavanje života (Pnz 8, 1 – 20). Ovo biblijsko uvjerenje i za nas je neizmjerno važno. Povjerenje da zemlja svojom plodnošću može uzdržati svoje stanovnike smatralo se istodobno i izrazom vjere Bogu (Hoš 2, 21 – 24). Održanje života i plodnosti vezano je za povjerenje ljudi Bogu, ali i uz povjerenje naroda vlastitoj zemlji (Neh 9, 36 – 37). Kad u zemlji žive ljudi koji ne vjeruju svojoj zemlji, i zemlja se suši i vene, a plodova za uzdržavanje života njezinih stanovnika sve je manje (Hoš 4, 3; Iz 24, 1 – 7). Takve je ljude i narode, zbog grijeha nepovjerenja prema Bogu i svojoj zemlji, Bog kažnjavao izgonom kako bi se tlo od njih odmorilo i ponovno povratilo svoju plodnost (Jr 29, 10).

Gdje ima života, ima i hrane

Rijetki su dijelovi našeg planeta na kojima ne postoji neki oblik života. A gdje ima života, ima i hrane, i obrnuto. Božja stvorenja i u najdubljim dubinama oceana i u najpustijim pustinjama pronalaze hranu i preživljavaju. Čitava zemlja puna je stvorenja Božjih, a svako od njih nalazi u svome okružju dovoljno prikladne hrane za uzdržavanje svoga života (Mt 6, 26). Ova činjenica biblijske vjere često je zaboravljena, pa nam se može dogoditi da usred obilja ljudi gladuju jer ne prepoznaju hranu koja im se nudi i koja im se nalazi nadohvat ruke ne prepoznajući tako ni Božju brigu za nas, ni plodnost zemlje koja nam ih pruža za uzdržavanje našeg života.

(…)

Povežimo se s plodnim tlom, prošetajmo kroz žitna polja, uživajmo u procvjetalim suncokretima.

Ljetno je doba prilika za odlazak u prirodu i na selo. Poučimo djecu i mlade umješnosti razlikovanja biljaka i stabala, pripremi domaće hrane iz vrtova baka i djedova koji jedva čekaju pokazati nam plodove svoga rada i Božjega blagoslova. Uživajmo u darovima Božjim i darovima naše zemlje. Povežimo se s plodnim tlom, prošetajmo kroz žitna polja, uživajmo u procvjetalim suncokretima. Miris tla u vrtovima, svježina netom ubranih rajčica i paprika, slad lubenica i dinja, jedrina krušaka i jabuka neka nas podsjete na zaboravljene okuse žive hrane koja iz zemlje niče, raste i daje nam snagu života. Propustimo li ove prilike prepoznavanja raznolike plodnosti naše zemlje i pobuđivanja povjerenja u njezinu plodnost, mogli bismo uskoro biti osuđeni na hrskave skakavce prelivene čokoladom.

Članak u cijelosti potražite u novom ljetnom dvobroju Kane.

Ljetni dvobroj Kane/Foto: KANA

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja