Sagrađena je 313. godine nakon proglašenja Milanskog edikta cara Konstantina kojim je kršćanima dana sloboda ispovijedanja vjere.

Posvećena je oko 324. u doba pape Silvestra. To je ujedno prva posvećena bazilika u Crkvi, a najprije je bila posvećena Presvetom Spasitelju, dok od 10. stoljeća dodatno nosi naslov i po sv. Ivanu Krstitelju (prema predaji, njegova se glava čuva u toj bazilici), te sv. Ivanu Evanđelistu.

Taj se blagdan slavio najprije samo u Rimu, da bi se kasnije, počevši od 1565., proširio na čitavu Crkvu rimskog obreda. Na taj način, čašćenjem toga svetog zdanja, ona želi izraziti ljubav i štovanje prema Rimskoj Crkvi koja, kao što kaže sveti Ignacije Antiohijski, „predsjeda u ljubavi“ čitavom katoličkom zajednicom (Poslanica Rimljanima, 1,1).

Lateranska bazilika / Foto: Pixabay

Papa Benedikt u govoru prigodom blagdana posvećenja bazilike 2008. istaknuo je važnost materijalne građevine u kojoj se zajednice okupljaju da slave Boga, te je rekao, „svaka zajednica ima dužnost pažljivo čuvati svoju vlastitu svetu građevinu, koja predstavlja dragocjenu vjersku i povijesnu baštinu“, piše CNA.

Vrata lateranske bazilike – spoj povijesti i sadašnjosti

Bazilika ima petera ulazna vrata od kojih su središnja brončana vrata zapravo vrata rimskog Senata s Kapitola, jednog od sedam rimskih brežuljaka. Tako su zapravo starija i od same bazilike, donosi Veritas.

Potječu iz vremena cara Domicijana (81. – 96.), poznatog po progonu kršćana, a premještena su u katedralu 1660., po želji pape Aleksandra VII. koji ih je dao ukrasiti osmerokrakim zvijezdama sa svoga grba.

Vrata su majstorski balansirana tako da unatoč masivnosti, njima lako može rukovati jedna osoba.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dr. Mohammad Firoz Khan (@archaeohistories)

S desne strane su pak Sveta vrata koja se otvaraju svakih 25 godina povodom Svete godine, kao i za izvanredne jubileje. To su najnovija vrata postavljena povodom Svete godine 2000. Djelo su milanskog kipara Florijana Bodinija čiji se radovi nalaze i u kripti bazilike sv. Petra i na milanskoj katedrali.

Nova brončana vrata visoka su 3.6 i široka 1.9 metara. U gornjem je dijelu prikazan Krist na križu, niže Majka Marija s Djetetom Isusom, a pored je geslo milenijskog jubileja – Krist jučer, danas i uvijeke. U donjem dijelu je grb Ivana Pavla II. i natpis Iubilaeum A. D. 2000.

Sveta su vrata otvorena samo u tijeku Svete godine, a prolazak njima simbolizira prelazak u milost. Za Jubilej 2025. otvorio ih je generalni vikar Rimske biskupije kardinal Baldassare Reina, na blagdan Svete obitelji, u nedjelju 29. prosinca.

Važnost lateranske bazilike ogleda se u funkciji katedrale pape kao rimskog biskupa, dok je bazilika svetog Petra u Rimu sjedište pape kao vrhovnog poglavara cijele Katoličke Crkve.