Budi dio naše mreže

Krčki Ornitološki rezervat Glavina – Mala luka već 50 godina svjetski čuvar bjeloglavog supa

Ove se godine obilježava pola stoljeća ornitološkog rezervata Glavina – Mala luka na otoku Krku, prvog rezervata na svijetu osnovanog isključivo radi zaštite bjeloglavih supova, jedine vrste strvinara koja živi u Hrvatskoj! Kvarnerska populacija supova jedinstvena je u svijetu jer se ptice gnijezde na liticama neposredno iznad mora.

/ Sonja Kuzmić

Na otoku Krku, na obalnim liticama od rta Glavine do zaljeva Mala luka, proglašen je 1969. godine prvi ornitološki rezervat u svijetu, čiji je prvenstveni cilj bila zaštita bjeloglavih supova.

Početkom 20. stoljeća bjeloglavi supovi bili su rašireni gotovo na cijelom području Hrvatske – od Učke, Primorja, kvarnerskih otoka i Velebita do kanjona nekih dalmatinskih rijeka, otoka Brača, Biokova i dijela Dubrovačkog primorja. Danas se bjeloglavi supovi u Hrvatskoj još jedino gnijezde na kvarnerskim otocima, Cresu, Krku, Prviću i Plavniku stoga se njihova populacija nerijetko naziva i kvarnerskom.

Par supova / Foto: Centar za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove Beli /

Par supova / Foto: Centar za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove Beli /

Kvarnerska populacija supova jedinstvena je u svijetu jer se ptice gnijezde na liticama neposredno iznad mora i danas broji oko sto parova. 

Iako bjeloglavi supovi žive i u drugim državama svijeta, u Europi primjerice u Španjolskoj, Francuskoj Italiji, Srbiji, Grčkoj, Bugarskoj, kvarnerska populacija jedinstvena je u svijetu jer se ptice ovdje gnijezde na liticama neposredno iznad mora, a u drugim zemljama pretežno u planinskim područjima. Kvarnerska populacija supova danas broji oko sto parova.

Mladi supovi, nakon prvih letova, kratko se zadržavaju na Kvarneru. Odlaze na „lutanja“ po Europi, čak i Africi, da bi se oko svoje četvrte ili pete godine starosti, kad postanu zreli za razmnožavanje, ponovno vratili na kvarnerske litice. Nakon što pronađu stalnog partnera, savijaju gnijezdo promjera od 60 centimetara do jednog metra na kamenim policama. Grade ga zajednički, a ženka u razdoblju od prosinca do siječnja snese samo jedno jaje promjera oko 10 centimetara o kojem se brinu zajednički. Supovi su, kao i neke druge vrste ptica, doživotno vezani kao par.

Prstenovani bjeloglavi supov / Foto: Udruga BIOM /

Prstenovani bjeloglavi supov / Foto: Udruga BIOM /

Supovi najčešće lete u skupinama, gotovo ne mašući krilima, satima pretražujući teren u potrazi za hranom, što je vizualno vrlo atraktivno. S lakoćom prelaze velike udaljenosti, a njihova pojava u zraku ili na nekoj od otočnih litica jedinstveni su doživljaj za promatrača, slučajnog ili namjernog.

Bjeloglavi supovi izrazito su kolonijalne ptice i mogu se gnijezditi u kolonijama koje u svijetu broje čak do 150 parova.

Danas su supovi suočeni s mnogim prijetnjama, od nedostatka hrane (smanjenje ekstenzivnog ovčarstva i stočarstva na otocima) do stradavanja tijekom života (elektrokucija, kolizije s vjetroelektranama, konzumacija zatrovanih meka), stoga je za opstanak populacije iznimno važno očuvati svaku jedinku.

Dijeleći životni prostor s ljudima supovi su postali dio lokalnih narodnih priča i predaja, preuzimajući važnu ekološku i kulturološku ulogu na otočnom prostoru. Smatraju se simbolom otoka Cresa. Svatko tko posjeti kvarnerske otoke i Cres ostat će zadivljen pri pogledu na veličanstvenu siluetu bjeloglavog supa u letu.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja