U požaru koji je 1582. uništio grad izgorjeli su samostan i crkva. Franjevci, premda su ostali bez krova nad glavom, nisu napustili grad. Bivši ugarski provincijal fra Gabrijel Kirinić 1617. započeo je izgradnju samostana, no fratrima je ponestalo sredstava.

Zato su 6. studenoga 1633. prodali svoje posjede u Gornjem i Donjem Kučanu, čime su uprihodili 2300 rajnskih forinti. Izvođenje radova povjerili su graditelju Petru Rabbu iz Graza, prenosi Varaždinski.hr.

Franjevačka crkva sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu / FOTO: Marko Jurinec/PIXSELL

Samostan s tri krila na dva kata dovršen je iduće godine, a 1641. o. Kirinić je podigao novi crkveni toranj.

Zvonik je sa svoja 54.5 metra postao najviši crkveni toranj u Varaždinu, te simbol duhovne i arhitektonske važnosti franjevačke zajednice.

Inače, franjevačka prisutnost u Varaždinu zabilježena je već u 13. stoljeću. U 17. i 18. stoljeću u vrijeme protureformacije i kasnijeg prosvjetiteljstva, područje sjeverozapadne Hrvatske doživljava procvat monumentalne sakralne arhitekture. Na mjestu ranije drvene crkve i hospicija, 1650. započeta je gradnja nove crkve koja je posvećena 1657. godine. U provinciji sv. Ladislava, osnovanoj pet godina kasnije, varaždinski je samostan po važnosti bio odmah iza zagrebačkoga, pišu franjevci.

U varaždinskoj starogradskoj jezgri nalazi se 11 zvonika, šest crkvi i tri samostana. Zaštitnik grada Varaždina je sv. Nikola.