U srednjem vijeku neki bi kršćani običavali slaviti Gospu od 15. kolovoza do 15. rujna.
Blaženu Djevicu Mariju kršćani časte tijekom cijele liturgijske godine raznim blagdanima koji ističu događaje iz njezina života ili susrete koje je imala s vidjelicama nakon uznesenja na nebo.
Zanimljivo je da se velika koncentracija ovih blagdana događa unutar “Gospinih 30 dana”, piše Aleteia.
Austrijski isusovac Franjo Ksaverski Weiser u djelu Blagdanska knjiga (engl. Holyday Book) istaknuo je da su “kroz čitavi srednji vijek dani od 15. kolovoza do 15. rujna nazivani ’30 Gospinih dana'”.
Naime, 15. kolovoza blagdan je Velike Gospe, a 15. rujna blagdan je Gospe Žalosne.
“U pretkršćansko doba sezona od sredine kolovoza do sredine rujna smatrala razdobljem veselja i zahvaljivanja za uspješnu žetvu žitarica”, objasnio pater Weiser.
Nakon pokrštavanja raznih europskih zemalja zadržalo se ovo razdoblje zahvalnosti, koje se sada poklapa s raznim Gospinim blagdanima.
Između blagdana Velike Gospe i Gospe Žalosne slijede i ovi blagdani kada kršćani časte Blaženu Djevicu Mariju:
21. kolovoza – Naša Gospa od Knocka
22. kolovoza – Kraljica Svijeta
26. kolovoza – Gospa od Częstochowa
8. rujna – Rođenje Blažene Djevice Marije
12. rujna – Ime Marijino
Iako se “Gospinih 30 dana” više ne slavi naveliko i nije službeno slavlje u Katoličkoj Crkvi, ovaj je običaj podsjetnik da u ovo doba godine zahvalimo Bogu za naše brojne blagoslove te da izmolimo zagovor od Nebeske Majke.