Budi dio naše mreže

Znate li zašto i kako uopće funkcionira radio?

/ Hrvoje Josip Bišćan

Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti. Radiovalovi putuju kroz homogen prostor (zrak ili vakuum) pravocrtno, u svim pravcima. Informacija se prenosi sustavnim mijenjanjem neke osobine radiovalova, kao što je amplituda, frekvencija ili faza. To se mijenjanje zove modulacija. Takav električni signal se onda uvodi u rezonantni sklop priključen na radio odašiljač, odakle se radiovalovi odašilju u prostor.

Kada se električni vodič nađe u elektromagnetskom polju radiovalova, ono inducira izmjeničnu struju u vodiču. To se može detektirati i transformirati u zvuk ili drugi signal koji nosi informaciju na način da se prvo uhvati što veća količina energije radiovalova u antenu prijemnika, a zatim izvrši proces obrnut od modulacije – demodulacija. Tako se dobiva električni signal koji sadrži neku korisnu informaciju.

Povijest radija

Redoviti prijenos radijem započeli su u SAD-u 1920. Međutim, David E. Hughes prvi je, još 1878. godine, Morseov kod prenio bežičnim putem, ali njegov rad nije ispunio zahtjeve u vezi poznavanja prirodnog principa ili procesa koji je predmet novog fenomena. Između 1893. i 1894. brazilski svećenik i znanstvenik Roberto Landell de Moura vršio je eksperimente. Svoje rezultate nije objavio do 1900., ali je kasnije pribavio brazilske i američke patente. A Aleksandar Stepanovič Popov je 1894. napravio prvi uređaj koji je u prijamnom sklopu sadržavao koherer. Ovaj uređaj opisan je kao “detektor munja”, a Ruskom fizičkom i kemijskom društvu predstavljen je 7. svibnja 1895. godine.

Marconi i Tesla

Jedan od pionira radiotelegrafije je Guglielmo Marconi. On je ostvario prvi prijenos radiovalova preko Atlantskog oceana i 1909. godine dobio Nobelovu nagradu za taj doprinos znanosti. Osnovao je i prvu tvrtku koja se bavila komercijalnom uporabom radio prijenosa. Izumiteljem radija smatran je do 1943. godine, kada mu je Vrhovni sud oduzeo patentno pravo i dodijelio ga Nikoli Tesli.

Službeni pronalazač radija je Nikola Tesla.

On je prvi razvio i objasnio način proizvodnje radio frekvencija, princip usklađenih rezonantnih sklopova u predajnoj i prijamnoj anteni te javno predstavio principe radija i prijenos signala na velike daljine. Za svoj je pronalazak 1897. godine dobio patent br. 645576 za uređaj opisan kao “sustav za bežični prijenos podataka”.

Teslin patent za radio / Commons Wikimedia

Usto, Reginald Fessenden i Lee De Forest pronašli su princip amplitudske modulacije, pa je tako više radio stanica moglo slati signale i istovremeno biti prisutno u eteru (za razliku od prijašnjeg običnog radija gdje je samo jedna radio stanica zauzimala cijeli raspon spektra). Edwin H. Armstrong otkrio je radio s frekvencijskim modulacijama, pa je signal postao otporniji na smetnje prouzročene električnom opremom i atmosferskim utjecajima.

I tako je, prije punih 25 godina, u svibnju 1997. godine, pokrenut i Hrvatski katolički radio.

Emitiramo zahvaljujući svim gorenavedenim osobama i izumima, u našem slučaju i pokojnom prof. dr. Hrvoju Domitroviću, a trudimo se oplemeniti radijski eter navještajem Radosne vijesti, poticajnim mislima i dobrom glazbom. Ostanite s nama!

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja