Donosimo izbor od pet svećenika s popisa portala Listverse:

Otac Gregor Mendel

Mendel je bio redovnik augustinac i znanstvenik poznat po svome radu u području genetike kojim je uvelike utjecao na razvoj te znanosti te ga se smatra ocem genetike. Iako značaj njegova rada nije bio prepoznat do početka 20. stoljeća, njegova otkrića temelj su moderne nauke genetike.

Prije Mendela postojalo je nekoliko teroija nasljeđivanja, međutim jedino je on istraživao kako se pojedine osobine zapravo naslijeđuju. Promatrajući nasljeđivanje određenih karakteristika oplodnjom graška došao je do zaključka o dominatnim i recesivnim osobinama. Njegova istraživanja su pokazala da je nasljedstvo urođeno te da se nasljeđivanje može objasniti određenim pravilima.

Papa Grgur XIII.

Najpoznatije verzije kalendara su julijanski, sastavljen na zahtjev Julija Cezara i gregorijanski, sastavljen na zahtjev pape Grgura XIII., a danas se gotovo u svim krajevima svijeta kao primarni ili sekundarni kalendar koristi upravo gregorijanski čijom uporabom se mjerenje vremena najviše približilo stvarnom protjecanju godine, odnosno vremenu kojem je potrebno da Zemlja obiđe Sunce.

Prema savjetu njemačkog astronoma Christophera Claviusa i napuljskog fizičara i astronoma Alojzija Liliusa, papa Grgur XIII. je 24. veljače 1582. objavio reformu postojećeg julijanskog kalendara papinskom bulom Inter Gravissimas. Uvođenjem novih pravila kalendarska godina je najviše do tada približena tropskoj.

Sv. Toma Akvinski

Toma Akvinski bio je dominikanac, crkveni naučitelj te jedan od najvećih teoloških umova svih vremena. Iako je bio jednostavan i tih redovnik njegov utjecaj na teologiju i filozofiju je toliko velik da mu nikada neće zaboraviti ime. U potpunosti je promijenio način filozofskog promišljanja te postavio temelje daljnjeg razvoja moderne filozofije. Njegova filozofska misao utjecala je na svo znanstvo uključujući prirodne znanosti, pa čak i medicinu.

Citati iz Akvincove Sume teologije:

“Ljudski zakon ima utoliko svojstvo zakona ukoliko je u skladu sa zdravim razumum. Kad je, naprotiv, jedan zakon u suprotnosti za zdravim razumom, naziva se nepravednim zakonom; u takvom slučaju prestaje biti zakonom i više postaje činom nasilja.”

“Pravo je preskripcija osmišljena, usvojena i proglašena sa gledištem ka zajedničkom dobru zajednice, od strane osoba ili tijela osoba odgovornih za [održanje zajedničkog dobra] te zajednice.”

“Za čovjeka je prirodno da bude društvena i politička životinja i da živi u zajednici, i to je istinitije za njega negoli za bilo koju drugu životinju, što je činjenica koju pokazuju njegove prirodne potrebe.” (Cf., De regimene principium, I, 1.)

“Ali zajednički društveni život mnogih ljudi ne bi se mogao održati ako neko ne bi imao vlast da postiže dobro.” (1a 2ae, 96, 4.)

Mons. Georges Lemaitre

Mons. Lemaitre otac je vrlo poznate teorije Velikog praska. On je prvi čovjek koji je razmatrao koncept svemira koji se širi. Njegova promišljanja u području astronomije i fizike čine ga također prvom osobom koja je izvela zakon koji danas nazivamo Hubbleov zakon i Hubbleova konstanta.

Svoju teoriju o Velikom prasku Lemaitre je nazvao hipotezom o primarnom atomu. Dokaz njegova utjecaj na svijet i znanost jest činjenica da gotovo svi u znanstvenom području vjeruju u njegovu teoriju. Osim toga, ovaj svećenik bio je jedan od prvih znanstvenika koji je počeo koristiti računala za kozmološka istraživanja te je pomogao u otkriću algoritma brze Fourierove transformacije.

Sv. Ignacije Loyola

Sv. Ignacije osnivač je Družbe Isusove, reda naučitelja koji se smatra jednim od najvećih utjecaja nauci općenito, ali i eksperimentalnoj fizici u 17. stoljeću. Doprinijeli su razvoju mehaničkog sata, pantografa, barometra, optike i električne struje. Među prvima su proučavali površinu Jupitera, galaksiju Andromedu i Saturnove prstenove.

Razvili su također teoriju o cirkulaciji krvi, mogućnosti leta, načinu na koji mjesec utječe na morske mijene te valnoj prirodi svjetla. Uz to, zbog njihova doprinosa u proučavanju potresa, seizmologija se smatra isusovačkom znanošću.

Sv. Ignacije Loyola isusovački red je osnovao upravo sa svrhom da podučavaju i misionare što nastavljaju raditi i danas.