Uvodne riječi Karin Grenc je nadopunila konstatacijom da je uspjeh uopće ostati čovjek, a „mislim da bez molitve i Boga ne možemo”.

I jednog dana baš na Veliku Gospu dogodio se moj osobni krah u kojem sam otkrila ‘tko sam’, ‘što sam’, ‘u čemu sam pala’, sve

„Ne možemo jer ‘mrak’ nastoji biti bučniji, jači, snažniji, a uspjeh je da ga pobijedimo u sebi, da pomognemo drugima da u njima pobjedi ono dobro – svjetlo”, poručuje ova splitska umjetnica čija izložba portreta hrvatskih svetaca i blaženika baš ovih mjeseci obilazi hrvatske galerije, u organizaciji Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu.

Jedan ključni trenutak za svoju vjeru više puta je provukla kroz ovaj razgovor za Hrvatsku katoličku mrežu: noć uoči jedne proslave Velike Gospe koju je, nekim nutarnjim neobjašnjivim poticajem, propješačila od svoga Varoša do Gospe Sinjske u molitvi, suzama i radosti.

„Godinama sam išla na na hodočašće na Veliku Gospu u Sinj, ali kako to već mladi rade, onako prilično nesvjesno što to točno radim. I jednog dana baš na Gospu dogodio se moj osobni krah u kojem sam otkrila ‘tko sam’, ‘što sam’, ‘u čemu sam pala’, sve, i samo sam obukla patike (o.a. tenisice), nisam nikome rekla ništa i krenula pješke sama Gospi.”

To je bila noć koja je promijenila puno toga u životu Karin Grenc.

„Znači, cijelim putem ja sam samo molila krunicu, isplakala, ismijala se, i sve, sve, sam iz sebe izbacila i došla u zoru u Sinj i ispovjedila se nakon puno godina. To je bio meni jedan toliko važan dan da sada stalno odlazim u Sinj i zahvaljujem Gospi što je učinila čudo u mom životu.”

I najgori trenuci postoje zbog toga da bi jačali vjeru

I ovu temu smo sa splitskom umjetnicom otvorili:

„Ne znam što bi to bio dobar vjernik. Mislim da čovjek ili vjeruje ili ne vjeruje. Vjerojatno ima onih koji su ‘na putu’, ‘na pragu’ vjere, ima onih koji se i poljuljaju.”

Svi mi imamo sigurno i trenutke sumnje, trenutke mraka, trenutke poljuljanosti – sami sveci su ih imali – a naravno da postoje i padovi. Ali mislim da je dobar vjernik ipak onaj koji vjeruje da Bog postoji, da je tu, sa mnom, kaže Karin.

Zbog toga netko vjeruje; jer je u njemu Bog i on u Bogu i to se prožima neodvojivo.

„I ne smijemo to zaboraviti ni u najgorim trenucima. Dapače, i najgori trenuci postoje zbog toga da bi jačali vjeru.”

Karin Grenc: Pošto večeraše

S obzirom da smo u došašću osvrnula se još na božićno vrijeme za koje smatra da je ono svima, čak i onima koji ne vjeruju, svečano. Sluti se dolazak ‘svjetla’.

„Ali mislim da se dosta sve to kroz rast potrošačkog društva svelo na nešto drugo, na žalost, ali isto nam nisu, niti nam mogu, ukrasiti Božić i njegov pravi smisao, naglasila je.

Ipak priznala je HKM-u: „Zadnje godine otkako je ovako teško – pritišću nas sve moguće zabrane i strahovi – meni je sada vrijeme došašća i Božića svečanije nego ikada.”

Možda apsurdno zvuči, ali meni je doslovno tako otkako čekam dolazak svjetla na zemlju, rođenje, rekla je i dodala da baš zbog toga sada na mise zornice odlazi češće nego što je to činila prije.

15.07.2020., Trogir – Umjetnica Karin Grenc, autorica slike sv. Ivana Pavla II. postavljene u istoimenoj crkvi u Trogiru. Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL

Razlog tomu je, prema njoj, što je zbog svih tih protuepidemijskih mjera manje ljudi u crkvi, na žalost, i posebno se zbog toga osjeća ona – kako se sam izrazila – prisutnost ‘štalice’, ‘pastira’ koji dolaze, slijede zvijezdu u strahu, ne znaju što ih čeka, ali dolaze.

U emisiji ‘Zašto vjerujem’ u petak, 3. prosinca, 2021. – koja se redovito emitira u 18:30 – od Karin Grenc još smo mogli čuti odgovore i na:

Mora li se i danas boriti za svoju vjeru? Što se najbolje vidi u dječjim očima? Bi li Karin Grenc bila ista umjetnica da joj netko ‘ukrade’ sakralni dio stvaralaštva?

Koji je to ‘fratar-lopov’ zaštitnik splitske Varoši? Zna li koliko naš narod ima svetaca, blaženika, slugu i službenica Božjih? Može li nazvati ‘uspješnim’ jedan zadatak kojeg je obavila za novu župnu crkvu Sv. Ivana Pavla II. u ‘Gradu sv. Ivana Trogirskog’? I koliko je bilo zahtjevno naslikati sve zagovornike hrvatskoga naroda na Nebu?

Snimku razgovora prilažemo u nastavku: