Mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić odgovorio je na pismo upućeno mu iz župe Grude. Biskupov odgovor prenosimo u cijelosti.

Velečasni gospodine!

Primio sam pismo koje ste potpisali Vi i dvadeset i dvoje vjernika, koji su potpisani kao ,,članovi Pastoralnog i Ekonomskog vijeća“.

Zahvaljujem na upućenom pismu. U ovom dopisu se ne namjeravam posebno osvrtati na pojedine tvrdnje i stavove u pismu, koji odudaraju od crkvenog nauka, discipline, tradicije, kao i postojećih pozitivnih crkvenih zakona i odluka.

S obzirom na Vaš status, a na temelju informacija bilo od nadležnih tijela Svete Stolice, bilo iz Biskupskog ordinarijata, Vi ste prema važećim odlukama vrhovnog poglavara Franjevačkog reda fra Giacoma Binija otpušteni iz Reda manje braće franjevaca, koje je potvrdila Sveta Stolica 23. lipnja 2001. godine. Zakonitim otpuštanjem iz redovničke ustanove prestali su Vaši redovnički zavjeti i sve obveze i prava nastala iz zavjetovanja. Nadam se da Vam je jasno što to za Vas znači.

Budući da ste kao redovnik primili sveti red đakonata i prezbiterata, ujedno Vam je zabranjeno vršiti svete redove dok ne nađete biskupa koji će Vas poslije prikladne kušnje u biskupiji primiti ili Vam barem dopustiti vršenje svetih redova.

S tim u vezi, a u cilju rješavanja Vašega kanonskoga statusa, ovime izražavam svoju spremnost, i ukoliko Sveta Stolica s time bude suglasna, inkardinirati Vas u Mostarsko-duvanjsku biskupiju sukladno pravnim odredbama Katoličke crkve. Svjestan svoje odgovornosti za Božji narod, ali i odgovornosti u čuvanju crkvene discipline, nudim Vam što u ovome trenutku kao dijecezanski biskup mogu učiniti.

Očitujem i svoju spremnost i otvorenost za razgovor, a sve u cilju rješavanja Vašega statusa i situacije u župi Grude, pa samim tim i podjele sakramenta sv. Potvrde.

Uz pozdrav i blagoslov u Gospodinu, 

Petar Palić
mostarsko-duvanjski biskup

Podsjetimo, tzv. Hercegovački slučaj podrazumijeva spor oko podjela župa u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji između dijecezanskog klera i franjevaca. Dugi niz godina, počevši dolaskom prvog franjevca fra Serafina Vištice 1935. godine, u župi Crnač pastoralno su djelovali franjevci, ukupno njih petnaestorica, do dolaska 1988. godine i nedavno preminulog Leonarda Hrkaća. Zbog njihova iznimno velikog doprinosa župi i cijelom kraju, a osobito u teška ratna vremena, godinama gladi, došlo je do velike povezanosti između njih i naroda. Iz tih razloga župljani Crnča kao i ostalih nekoliko župa u Hercegovini, koje su po papinskom dekretu Romanis Pontificibus iz 1968. trebali prepustiti dijecezanskom kleru, nisu dopuštali dolazak dijecezanskih svećenika, zbog čega su otpušteni iz Reda manje braće te im je zabranjeno vršiti svete redove.