Budi dio naše mreže

Sveti Charbel Makhlouf poznat je u Libanonu po čudesnim ozdravljenjima onih koji posjete njegov grob i traže zagovor, kako kršćani tako i muslimani.

/ hk

“Sv. Charbel nema zemljopisnih ni konfesionalnih ograničenja. Kada ljudi nešto traže, on uvijek odgovara”, rekao je za Catholic News Agency maronitski svećenik o. Louis Matar, koordinator Svetišta sv. Charbela u Annayi, u Libanonu, koje godišnje posjeti oko četiri milijuna ljudi – i muslimana i katolika, prenosi portal Katoličkog tjednika Nedjelja.

Matar je odgovoran za arhiviranje tisuća medicinski potvrđenih ozdravljenja koja se pripisuju zagovoru ovoga maronitskog monaha. Posvjedočio je i da su se mnoga čudesna izlječenja dogodila muslimanima.

Prikupljeno je više od 29 tisuća svjedočanstva o ozdravljenjima!

Otkako se od 1950. službeno bilježe, prikupljeno je više od 29 tisuća svjedočanstva o ozdravljenjima. Prije toga, čudesa su bila potvrđena jedino po svjedočanstvu svećenika. Sada, s dostupnom naprednom medicinskom tehnologijom, za navodna se čudesa zahtijeva da osoba predoči liječničke nalaze da je bila bolesna te da je potom neobjašnjivo ozdravila.

Foto: Wikimedia Commons

Inače, Svetište sv. Charbela sastoji od samostana Sv. Marona, gdje je svetac živio 19 godina u velikoj posvećenosti molitvi, ručnom radu i kontemplativnoj tišini, te isposničke ćelije gdje je boravio u rigoroznom asketizmu i dubokom sjedinjenju s Bogom zadnjih 23 godine svoga života.

Uz samostan, hodočasnici mogu posjetiti i crkvu izgrađenu 1840., mali muzej s predmetima koje je koristio svetac, kao i mjesto njegova prvoga groba – sadašnje počivalište njegova tijela od 1952. nalazi se u posebnoj spilji-kapelici ugrađenoj u posjed.

Neki su ga muslimani poznavali kao čudotvorca!

Čak i kada je bio živ, Charbelovi su poglavari primijetili Božju “nadnaravnu snagu” u njegovu životu, a i neki su ga muslimani poznavali kao čudotvorca.

Duboko posvećen Božjoj prisutnosti u euharistiji, pretrpio je srčani udar dok je slavio liturgiju Maronitske Katoličke Crkve 16. prosinca 1898., preminuvši na Badnjak te godine. Svetim ga je 1977. proglasio sveti papa Pavao VI.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja